Bunjevački – četvrti službeni jezik u Subotici
- Detalji
Pridstavnici Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine su, kroz konferenciju za novinare, u ponediljak, 8. marta, divanili o značaju odluke Skupštine Subotice kojom se pokreću procedure koje će za krajnji cilj imat uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotribu u Subotici.
Podsitićemo, rič je o inicijativi NSBNM, koja je potom pritočena u pridlog Stevana Bakića, gradonačelnika Subotice, te podržana od većine varoški odbornika na sedmoj sidnici Skupštine Subotice, održanoj 4. marta.
Izražavajuć zafalnost gradonačelniku Subotice, te ciloj Skupštini koja je ubedljivo glasala za pridlog, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM, je istakla kako je, bar ona lično, imala osićaj kako je taj čin na niki način vraćanje duga Bunjevcima koji su Suboticu u velikoj miri i gradili i koji su prija stotinjak godina bili većinsko stanovništvo.
– Bunjevci su utkali svoju kulturu, tradiciju, maternji jezik, sve ono što nas čini posebnim u Suboticu. Na ovaj trenutak smo čekali dugo. Prija dvi nedilje smo proslavili 18 godina postojanja Savita, a 15 godina smo radili na standardizaciji jezika. Korišćenje jezika nas je dovelo da shvatimo kako mora postojat jedan modifikovan način kojim se obraćamo svojim čitaocima, slušaocima, kroz razvoj medija, ko i za pisanje udžbenika. Jel, bunjevački se, prvo ko govor, a posli ko jezik, u škulama uči već 15 godina. Sve su to razlozi koji su vodili ka standardizaciji jezika, a osim tog smo radili i terensko istraživanje jezika, kroz „Ričnik“ izdat od Matice srpske... Uradili smo gramatički i pravopisni priručnik, čekamo uskoro i prošireno, akademsko izdanje. Sad smo ponosni, srićni i zadovoljni, jel smo konačno dobrodošli u Subotici, ravnopravni sa svima. Otvara se novo poglavlje za našu zajednicu!
Veljko Vojnić, podpridsidnik NSBNM, te pridsidnik Odbora za službenu upotribu jezika i pisma u Savitu, podvuko je kako je ovo pokazatelj čvrstog stava Srbije po ovom pitanju.
– Na ovaj način su Republika Srbija i Grad Subotica pokazali kako čvrsto stoje iza Univerzalne povelje od ljudskim pravima iz 1948. godine, iza Međunarodnog zakona od ljudskim pravima, te kako se poštivaje Ustav i zakoni Republike Srbije. Svako ko se ovom protivi, u stvari se suprotstavlja i ovim dokumentima koji su garant civilizacijskog napritka naše zajednice, onog što je stremljenje cile civilizacije, a to je kako veliki i moćni štite slabije, nejake i obespravljene.
Odluku pozdravlja i Mirko Bajić, takođe podpridsidnik NSBNM, i naglašava kako je sad konačno jasno – Bunjevci su autohtona nacionalna manjina u Srbiji.
– Bunjevci imaje svoje ime, nacionalni status, kulturu, tradiciju i svoj jezik. Podsitiću, na bunjevačkom se u ovoj varoši divanilo zdravo odavno, a divani se i danas. Što se tiče oni koji ovu odluku kritikuju, triba znat kako u Subotici Hrvati pravo na službenu upotribu jezika imaje već 18 godina i kako to pravo koriste u punom kapacitetu. Dobili su ga po istom principu pozitivne diskriminacije, jel, ako ćemo gledat poslidnji popis, ni nji nema 10% u Subotici. Hrvata je u Subotici 9,98%, a kako je naši 9,57% manje od 10%, tako je i ovo manje. Njevo pravo nismo nikad osporavali. Kad je taka odluka donošena i ja sam bio odbornik i glaso sam, jel smatram kako svako ima pravo koristit svoj maternji jezik – kazo je Bajić i dodo:
– Po ko zna koji put je odbijena naša javno pružena ruka saradnje, jel bi nabolje bilo kad bi se svi pomagali međusobno, u cilju kako bi bolje živili i zajedno se razvijali.
Divaneć o odlukama Skupštine Subotice od 4. marta Branko Pokornić, pridsidnik Izvršnog odbora NSBNM, ističe kako su one istorijske.
– Za nas Bunjevce je značajno što smo u ovoj varoši konačno dobili pravo koristit i zvanično naš maternji, bunjevački jezik. Više se niko neće smijat, ni nama, ni našoj dici, a često smo puta tako i prolazili. Prid nama je još velik i odgovoran poso, kako po pitanju obrazovanja, kulture, običaja, tradicije, jezika, al smo dobili i velik podstrek. Jel, moramo, koliko je god to moguće, zaustavit dalju asimilaciju Bunjevaca i oduzimanje naši kulturni dobara i prisvajanje istorijski činjenica.
Subotica – primer demokratije
- Detalji
Kako se to i moglo očekivati, centralna tačka sedme sidnice Skupštine Subotice bila je ona o kojoj se raspravljalo o Predlogu za prominu Statuta Grada Subotice. Kako se to takođe moglo očekivati, ova tačka je izazvala oštre polemike, ali i oštar komentar gradonačelnika Subotice Stevana Bakića. Konačno, sa 58 glasova za 2 protiv, pokrenute su procedure koje će za krajnji cilj imati uvođenje bunjevačkog jezika med službene jezike u Subotici, gde se već nalaze srpski, mađarski i hrvatski jezik.
– Danas je veliki dan za Suboticu, istorijski momenat za bunjevačku zajednicu. Izglasana je odluka o promeni Statuta za prilagođavanje uvođenju bunjevačkog jezika kao službenog u Subotici. Malo sam razočaran ponašanjem Tomislava Žigmanova i njegovom nerazumnom reakcijom, izvrtanjem određenih istorijskih činjenica, pa i indirektnim pretnjama sa nesagledivim posledicama. Obrazložio sam kako ne dolazi do prekida korišćenja hrvatskog jezika, nego se radi uvođenje bunjevačkog. Subotica time pokazuje veliki demokratski kapacitet, svi smo ponosni na raznolikost, na naš život jednih sa drugima. Bunjevačka zajednica živi i radi na teritoriji Subotice više od tri veka, i tokom tog vremena samo doprinosi dobrobiti ovog grada. Nikada bunjevačka zajednica nije bila ta koja je bila protiv kada su nekom davana prava. Dodaću da je, i prilikom uvođenja hrvatskog jezika kao službenog sve bilo po istoj ovakvoj metodi – naglasio je Bakić.
Gradonačelnik je podvuko kako je inicijativa pokrenuta od strane Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine čiji su pridstavnici pokazali da su u pridhodni dvadeset godina stručno radili na standardizaciji jezika.
– Taj jezik je priznala država Srbije. To je kraj priče o pitanju jezika. Zaokružujemo celinu sa kojom se svi možemo hvaliti, četiri nacionalne grupacije u strukturi Subotice imaju svoj jezik u službenoj upotrebi. Umesto da svi budemo složni, da nam svima bude drago, vidite reakcije. Izuzetno poštujem moje Bunjevce, zaslužili su to, mnogo su uradili za Srbiju, a ko god poštuje moju Srbiju, poštujem i ja njega – kazo je gradonačelnik Bakić nakon donošenja odluke.
Mirko Bajić, odbornik u Skupštini Subotice, ali i pridsidnik Saveza bačkih Bunjevaca, te član NSBNM, dan kada je doneta odluka o promini Statuta koja omogućava uvođenje bunjevačkog kao službenog jezika, je istorijski.
– Konačno je na ovaj način u potpunosti prihvaćeno da su Bunjevci narod, nacionalna manjina u Republici Srbiji kojoj se priznaje da ima svoju kulturu, tradiciju i svoj jezik. Mi time ne nanosimo nikakvu štetu drugima. Naprotiv, svima priznajemo i prihvatamo da koriste jednako prava, ali i mi zahtevamo da budemo u tome ravnopravni. Znamo za osporavanja koja potiču od hrvatske nacionalne manjine. Njihovo je pravo da kažu šta misle, a ja ću da im kažem da oni koji u Subotici smatraju da su Hrvati su poreklom Bunjevci. Ovim što smo mi uradili, štitimo u stvari i jezik njihovih predaka i trebali bi da nam čestitaju. Pružamo ruku prijateljstva, neka prihvate činjenice. Mi poštujemo sve koji se osećaju kao Hrvati, ali i mi tražimo da imamo pravo da se osećamo kao Bunjevci – kazo je Bajić, koji je svoje izlaganje za govornicom, vidno emotivan, počo ričima:
– Da ovo mogu vidit naše majke i pramajke, dide i pradide , ne bi mogli virovat... Fala.
Inače, tokom trajanja skupštine protumačeno je kako Zakon o službenoj upotribi jezika i pisma dozvoljava „pozitivnu“ diskriminaciju po pitanju uvođenja jezika u službenu upotribu i oni zajednica koje ne ispunjavaju potribnu od 15% stanovništva. Takođe, nedvosmisleno se moglo potvrditi da je izražena većina odbornika bila za ovaku odluku, a kako je to spomenio i dr Balint Pastor, pridsidnik Skupštine Subotice, ona je ujedinila i poziciju i veći dio opozicije.
U svojim izlaganjima je Jelena Vujović podsitila na ulogu Bunjevaca na Velikoj narodnoj skupštini, dok je Dragan Kopunović naglasio kako će gradonačelnik Bakić ući u istoriju kao veliki prijatelj Bunjevaca.
– Hvala i gospodinu Pastoru koji je podržo našu inicijativu. Osećam se ponosno, konačno ravnopravno, kao Bunjevac, kao član ove Skupštine, kao stanovnik Subotice – kaže Kopunović.
I Veljko Vojnić je naglasio kako nema većeg datuma u novijoj istoriji Bunjevaca.
– Ovo je istorijski dan za bunjevačku nacionalnu manjinu. Ovo je grad koga su gradili Bunjevci, i u kome je krajem 19. i početkom 20. veka živelo 60.000 Bunjevaca. Pogledajte sve popise, videćete da su se Bunjevci izjašnjavali isključivo kao Bunjevci, iako su imali mogućnost da se izjasne i kao Hrvati – kazo je Vojnić, te se osvrnio i na Dekret iz 1945. godine kojim su Bunjevci poništeni.
O tome je govorio i Dragutin Soković:
– Ovim ispravljamo grešku iz režima koji nije bio nimalo prijateljski prema Srbima i Bunjevcima, a zna se ko je na Velikoj narodnoj skupštini doneo odluku o prisajedinjenju matici Srbiji.
Kako je naglasila Jelica Santrač, čestitke zaslužuje bunjevačka zajednica.
– Čestitam i gospodinu Bajiću koji se dugo borio za svoj narod, nije bilo lako. Zajednici hrvatske manjine iskreno želim da istraju u svojim namerama, mi smo jedno demokratsko društvo u kome ima prostora za sve nacionalne manjine. Ako ćemo vas gradonačelniče pamtiti po nečemu dobrom, to će biti po ovome – dodala je ona.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Subotici živi 35,65% Mađara, 27,02% Srba, 10% Hrvata, te 9,57% Bunjevaca, a upravo će ove zajednice imati službeni jezik u upotribi.
Obilužen nacionalni praznik Bunjevaca – „23. februar, Dan izbora prvog Nacionalnog savita”
- Detalji
U bunjevačkoj zajednici obilužen je još jedan nacionalni praznik – „23. februar, Dan izbora prvog Nacionalnog savita”. Zbog poznati epidemiološki okolnosti obilužavanje nacionalnog praznika proteklo je u skromnijem obliku, al nuz iste vridnosti.
Ovogodišnje slavlje proteklo je i u znaku obilužavanja punolitstva Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, te u znaku dobitnika tradicionalni priznanja koje Savit dodiljiva istaknutim pojedincima, institucijama, organizacijama i udruženjima u više oblasti.
Tako je priznanje „Blaško Rajić” dodiljeno Festivalu bunjevačkog narodnog stvaralaštva KUD „Bunjevka”, za doprinos u razvoju institucija i očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca; priznanje „Mara Đorđević Malagurski” pripalo je Tamari Babić, za poseban doprinos u oblasti kulture i književnosti Bunjevaca; priznanje „Mijo Mandić” pripalo je Svetlani Mormer za poseban doprinos u oblasti obrazovanja Bunjevaca; a priznanje su dobili i pridstavnici Nacionalnog savita mađarske nacionalne manjine za podršku u očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca. Ivanu Sedlaku je posthumno dodiljeno priznanje „Ambrozije Šarčević” za poseban doprinos u oblasti naučno-istraživačkog rada Bunjevaca, a priznanje je primio njegov sin Nikola Sedlak.
Divaneć o protekli osamnajst godina, al i neobičnoj godini koja je iza nas, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM, istakla je kako je urađen velik poso u proteklom periodu.
– Od dana osnivanja Savita prošlo je tačno osamnajst godina. Ako pogledamo šta je sve urađeno u tom vrimenskom periodu vidićemo kako smo u obavljenom poslu i godinama koje navršavamo postali punolitni u svakom pogledu. Na početku rada Savita bilo je potribno izgradit sve, od nule, kod kulture, obrazovanja, informisanja i službene upotribe jezika i pisma. Tokom godina rada naučili smo kako se moramo uzdat u sebe i znat šta nam je potribno kako bi se izgradili ko nacionalna manjina i onda svim raspoloživim sridstvima i upornošću koja nam je svojstvena ić do cilja. Prošla godina bila je specifična za cio svit, pa i za nas, naše institucije i udruženja. Bilo je potribno aktivnosti koje smo obavljali iz korena prominit, prilagodit se neredovnom prilivu sridstava, i onom što nam je najteže palo - bit što manje u bliskom kontaktu sa svojim narodom. I nuz take uslove smo održali sve planirane manifestacije, i bilo je dobri rezultata. Tako ćemo 2020. godinu pamtit potom što je u njoj izašo prvi udžbenik na bunjevačkom jeziku, u sridnjim škulama su upisani prvi đaci na bunjevački, započeto je pisanje istorije bački Bunjevaca, počo je rad na bunjevačkoj gramatiki i pravopisu – kazala je dr Kujundžić Ostojić, te se zafalila i svima onima koji, na žalost, više nisu med živima, a koji su u radu Savita i jačanju zajednice dali velik doprinos.
Strana 58 od 141
