Održani Dani bunjevačke kulture i Festival bunjevački ila u Bajmaku
- Detalji
Proteklog vikenda u petak, 27. avgusta i u subotu, 28. avgusta, održani su XVI po redu Dani bunjevačke kulture i Festival bunjevački ila u Bajmaku u organizaciji BKC Bajmak.
U okviru otvaranja Dana bunjevačke kulture u Bajmaku u petak, 27. avgusta bio je premijerno prikazan film o poznatom bunjevačkom harmonikašu Antušu Gabriću pod nazivom „Život nuz harmoniku“ autora Branka Pokornića, počasnog pridsidnika BKC Bajmak.
Med zvanicama na ovoj večeri bio je prisutan isprid Varoši Subatica, Nebojša Crnogorac, zaminik pridsidnika Skupštine Varoši Subatice, pridsidnica BNS dr Suzana Kujundžić Ostojić i pridsidnica odbora za kulturu pri BNS Kata Kuntić ko i drugi pridstavnici bunjevački udruženja.
Festival bunjevački ila je održan u subotu, 28. avgusta, koji je svečano otvorio gradonačelnik Varoši Subatice Stevan Bakić, a prisutnima se obratila i pridsidnica BNS dr Suzana Kujundžić Ostojić.
Ova manifestacija koja je već tradicionalna okupila je opet mnogobrojne izlagače i učesnike koji su pokazali svoje umeće u spravljanju tradicionalni bunjevački ila.
U kulturno-umitničkom programu je učestvovalo KUDŽ „Bratstvo“ iz Subatice sa spletom bunjevački igara i vokalna solistkinja Tamara Babić.
Gostovanje u Baji
- Detalji
U cilju podrške Bunjevcima u Mađarskoj, koji se već godinama unatrag bore za status posebne nacionalne manjine, u petak, 20. avgusta, održan je program u kojem su učešće uzeli i Bunjevci iz Srbije.
Najprija je u bajskom muzeja „Ištvan Ter“ održano pridstavljanje prvog toma knjige pod nazivom „Bunjevci – odabrani tekstovi iz mađarske stručne literature o istoriji, naseljavanju i etnologiji Bunjevaca od prve polovine 19. vika do 1918. godine“, čiji je izdavač Ustanova kulture „Centar za kulturu Bunjevaca“. Kako se moglo čut na pridstavljanju, knjiga je vridno štivo za napore Bunjevaca u Mađarskoj, al isto tako i dobar primer za druge nacionalne manjine u Srbiji. Nuz to, ona donosi činjenice poput one koja se odnosi na status Bunjevaca u susidnoj državi, di su oni u vrime koje je knjiga obuvatila tretirani ko zaseban narod.
Domaćini se nadaje kako će prvi tom „Bunjevci“ dovest do željenog rezultata, a to je da na popisu stanovništva koji slidi, Bunjevci budu uočljivi u posebnoj rubriki, a ne pod imenom Hrvati.
Posli pridstavljanja u Baji, javnost u Srbiji mož očekivat promociju knjige u narednom periodu u Subatici, Novom Sadu i Somboru, a kad je rič o Baji, program je završen u centru kroz prigodan kulturno-umitnički program te nastup Kulturno-prosvitnog društva „Jedinstvo – Eđšeg“ iz Bajmaka.
Bunjevci obilužili nacionalni praznik – „Dan Dužijance“
- Detalji
U nedilju, 15. avgusta, svečano je obilužen nacionalni praznik Bunjevaca – „Dan Dužijance“.
Program je počo misom zafalnicom u Franjevačkoj crkvi, prilikom koje je i blagoslovljen kruv od novog žita. Učesnici su potom formirali povorku koja je krenila od Bunjevačke matice, a zatim je položeno cviće na spomen-bistu Blašku Rajiću, koji je pripozno važnost Dužijance i koji je zaslužan za to što je danas ovako obilužavamo.
– Danas se zahvaljujemo Bogu i za plodove polja koje nam daje, koji omogućavaju naš zemaljski život. Dobro je zahvaljivati se Bogu, to je jedna elementarna dužnost vernika. Čovek koji se zahvaljuje Bogu, otvara svoje srce da primi od Boga i nova dobra. Sve što imamo je Božji dar. Mi zapravo samo kultivišemo život koga Bog daje, mi semenu dajemo okruženje da bi ono što bolje poraslo, ali bez Božije mogućnosti, mi to ne bismo mogli. Hleb je plod zemlje i rada ruku čovečjih – divanio je na svetoj misi fra Zdenko Gruber.
Program je nastavljen na centralnom gradskom trgu – Trgu slobode, gde su bandaš i bandašica Marijan Horvacki i Ivona Ivković pridali pridsidnici Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine dr Suzani Kujundžić Ostojić kruv od novog žita i žitni vinac.
Zbog zdravstveni okolnosti prošle godine nije bilo masovnije proslave Dužijance, bio je ovo podsitnik koliko je zdravlje važno za sve.
– Koliko je bitno zdravlje, toliko je bitan identitet i svist o tom kome pripadate i čemu se radujete, i šta je to važno za vas. Za nas Bunjevce to su kruv od novog žita, bandaš i bandašica, vridni risari koji su, barem običajno, pravili ris i podsitili kakav su težak poso naši prici radili. Kruv od novog žita je uvik sa sedam kora, jer nema života i perioda brez izazova. Prošle godine je to bila pandemija, nekada su to bili neki drugi izazovi, a neki tek dolaze. Na Veliku Gospojinu zamolimo Boga da nas čuva, da očuvamo svoje ime, tradiciju, kulturu, jezik koji smo konačno uveli u Gradsku kuću, da ga ljubomorno čuvamo, razvijamo, a naše redove osnažimo sa mladim ljudima. Bunjevci na severu Bačke žive postoje, i triba da žive i postoje još dugo – naglasila je pridsidnica NSBNM.
Bunjevcima je nacionalni praznik čestito Srđan Samardžić, član Varoškog vića Subatice zadužen za oblast privrede. On je prineo čestitke Stevana Bakića, gradonačelnika Subatice, i naglasio:
– Subotica je ponosna što Bunjevci ove godine Dužijancu slave, konačno izjednačeni u pravima sa ostalim nacionalnim zajednicama sa kojima su vekovima stvarali ovaj grad. Današnji dan je praznik žetve, zahvalnost Bogu i pohvala čoveku na njegovom radu. Danas, pored žita, žanjemo i duhovne plodove vekovnog suživota koji je u naše vreme dostigao vrhunac i najbolje institucionalno ustrojstvo. Vaši preci bi danas bili ponosni na vas! – poručio je Samardžić.
„U ime Skupštine Subotice koja je uvela bunjevački jezik u službenu i ravnopravnu upotrebu, čestitam vam nacionalni praznik 'Dan Dužijance'“, rekao je na početku obraćanja dr Balint Pastor, pridsidnik Skupštine Subatice, pa nastavio:
– Od kako je sveta i veka, ljudi slave žetvu, novi hleb, slave mukotrpnim radom stvorene vrednosti, ali je NSBNM odredio „Dan Dužijance“ za nacionalni praznik Bunjevaca. Republika Srbija stoji svojim autoritetom i štiti i zastavu bunjevačke nacionalne manjine kao i zastavu Republike Srbije, kao i praznike svih nacionalnih zajednica. To je nešto što je postignuto u prethodnom periodu i na šta svi mi treba da budemo ponosni – govorio je dr Pastor pa naglasio:
– Ova godina je specifična, jer se „Dan Dužijance“ prvi put obeležava uz izmenjeni Statut Subotice i uz bunjevački jezik u ravnopravnoj upotrebi sa srpskim, hrvatskim i mađarskim jezikom. Bunjevci su ovaj grad stvarali vekovima, isto kao i Srbi, Mađari, Hrvati, Jevereji... svi drugi koji sa nama ovde žive. Zato ovo nije samo praznik Bunjevaca, nego svih dobronamernih građana Subotice.
Med uvaženim gostima bili su i Bojan Šoralov, načelnik Severno-bačkog okruga, Alma Rizvanović, posebni savitnik Ministarstva kulture i informisanja, Nikola Banjac, generalni sekretar Skupštine AP Vojvodine i Zoltan Kudlik, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu, informisanje i odnose sa virskim zajednicama, zaminica gradonačelnika Grada Sombora Ljiljana Tica, član Varoškog vića odbora za oblast socijalne zaštite Darko Smiljanić, pomoćnik gradonačelnika Subatice za oblast komunalnih dilatnosti i javni preduzeća Marko Marić, šef Kabineta gradonačelnika Subatice Sava Stambolić i pridsidnik Mađarskog nacionalnog saveta Jene Hajnal.
Program je nastavljen nastupima učesnika koji su izveli tradicionalne bunjevačke igre, KUDŽ „Bratstvo“ (Subatica), KUD „Aleksandrovo“ (Subatica), KPD „Jedinstvo-Eđšeg“ (Bajmak) i GKUD „Ravangrad“ (Sombor), a zaključen je tradicionalnim „Bandašicinim kolom“.
Strana 51 od 141
