Promocija knjige „Groktalice bačkih Bunjevaca“ u Subatici
- Detalji
U prostorijama Gradske biblioteke u Subatici u ponediljak, 27. septembra, promovisana je knjiga „Groktalice bačkih Bunjevaca“ autorke dr Suzane Kujundžić Ostojić.
O knjigi su divanili Dragan Rokvić, direktor Gradske biblioteke u Subatici, dr Drago Njegovan istoričar iz Novog Sada, prof. dr Jasmina Jokić sa Filozofskog fakulteta iz Novog Sada, prof. dr Alma Rizvanović, posebna savitnica podpridsidnika Vlade i ministra za kulturu i informisanje i saradnik u nastavi na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru ko i sama autorka knjige dr Suzana Kujundžić Ostojić.
Ova knjiga je nastala na osnovu odbranjenog doktorata na temu: Antropološka funkcija i značenje groktalica kod bački Bunjevaca na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Katedra za etnologiju i antropologiju. Izdavač ove knjige je Muzej Vojvodine i UK „Centar za kulturu Bunjevaca“.
Groktalice su bunjevačke epske pisme na ikavici, koje su dobile naziv po specifičnom načinu izvođenja. Nastale su u vrimenu prvi veliki seoba Bunjevaca iz zapadne Bosne i Dalmatinske Zagore, bižeći od Turaka već u XVII viku.
Velik doprinos dao je naš poznati sakupljač Blaško Rajić (1878-1951) koji je ujedno izdao prvu zbirku „Narodnog blaga“ 1910. god. i u proširenom drugom izdanju 1923. god., pokazao je interesovanje za bunjevačke groktalice, koje su objavljene u toj knjigi. Na osnovi Rajićevih podataka Milivoj V. Knežević je prihvatio i razvio tezu da groktalice ne pivaju samo muškarci neg starije žene – nane, obično u svatovima radi uticanja pismom na buduće supruge, a i radi uveseljavanja gostiju najrazličitijeg uzrasta.
Ova okolnost uobičajenog pivanja groktalica ipak nije dovoljan i uvirljiv razlog da se one svrstavaju u “svatovske“ pisme, koje samostalno postoje u više karakterističnih oblika, al isključivo ko običajne.
Groktalice su po svom ustaljenom deseteračkom obliku i po svojem sadržaju uobličile cilokupna narodna iskustva iz borbi tokom burni istorijski zbivanja i izrazile glavne životne nazore, etička svaćanja društveni odnosa i ponašanja čovika u zlu i dobru, poštenju i pokvarenosti, ljubavi i mržnji, u bogastvu i siromaštvu, u ropstvu i slobodi.
Groktalica iziskuje poseban način pivanja što znači uzimanje dubokog glasa iz grla uz pomoć dijafragme što se kod Bunjevaca zove “groktenje“.
Bunjevački svatovi – posli dvi i po decenije
- Detalji
U subotu, 25. septembra, održana je promocija filma „Bunjevački svatovi“. Rič je o projektu Kulturno-umitničkog društva „Aleksandrovo“ koji je čeko dvi i po decenije kako bi ugledo svitlost dana.
Naime, veći deo materijala je snimljen, al je godinama bio rasut, sve dok nije stigla pomoć Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca“.
– Film je rađen je na bazi istorijski izvora, naročito Kate Prćić, Ištvana Ivanjija, mog dide Mije Mandića, Taki svatovi su bili prija 100 godina, pa smo tražili take salaše i enterijere koji su bili odgovarajući – kazo je Mijo Mandić koji stoji iza scenarija i režije.
Najveći dio „glumačke postave“ činili su članovi KUD „Aleksandrovo“.
– Snimci su bili izgubljeni, dio nije bio snimljen onda. Uspili smo konačno sve sakupit, završit. Ideja je potekla od Mije Mandića i mog pokojnog oca, nuz veliku podršku šandorsku firmi – divanio je Tihomir Vrbanović, pridsidnik KUD „Aleksandrovo“.
U ulogi mlade i mladoženje bili su Igor Krčelić i Vesna Takač, a kažu kako im je to bio doživljaj kojeg će pamtit cilog života.
Kako je i kazano na promociji, velika pomoć stigla je od dr Suzane Kujundžić Ostojić.
– Kad je počela „Korona“ i kad se utišalo, imali smo kada tragat za materijalom. Uspili smo skupit sve na jedno misto i snimit što je falilo. Snimljeno je koliko se moglo u to vrime autentično, lipo se divani bunjevački, i ovo je svakako vridan film – dodaje pridsidnica NSBNM, odnosno upravitelj UK „Centar za kulturu Bunjevaca“.
Promocija knjige o Bunjevcima
- Detalji
U utorak, 21. septembra, u čitaonici Gradske biblioteke, održana je promocija knjige „Bunjevci – odabrani tekstovi iz mađarske stručne literature o istoriji, naseljavanju i etnologiji Bunjevaca od prve polovine 19. veka do 1918. godine”, iza koje kao izdavači stoje Ustanova kulture „Centar za kulturu Bunjevaca“ i Matica srpska.
O knjigi su divanili Dragan Rokvić, direktor Gradske biblioteke, Suzana Kujundžić Ostojić, upravnica Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca”, Leda Šiling, etnolog Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika Subatica. Biljana Sikimić, naučni savitnik Balkanološkog instituta SANU i Bogdan Šekarić, muzejski savitnik, etnolog Muzeja Vojvodine.
Kako su složili, rič je o značajnom izdanju, kako za Bunjevce, tako i za razumivanje istorije Vojvodine, odnosno specifičnih odnosa zajednica koje vikovima žive na istom prostoru. Takođe, izdanje je značajno za Bunjevce u Mađarskoj koji se bore za svoj status, a to što je knjiga dvojezična, odnosno što donosi faksimile originalnih zapisa, ona je još vridnija.
– Mnoge stvari koje su bile zaboravljene, sada su zalebdele med nama i virujem da će knjiga biti zanimljiva svima koji će je čitati. Ova knjiga će biti „kamen temeljac“ našim Bunjevcima u Mađarskoj, ali i nama u Srbiji – istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, upravnica UK „Centar za kulturu Bunjevaca“, te je najavila nastavak, odnosno nova izdanja koja će divaniti o istoriji Bunjevaca.
Strana 49 od 141
