Svečano obilužen nacionalni praznik Bunjevaca „23. februar – Dan izbora prvog Nacionalnog savita”
- Detalji
U subotu, 22. februara, Bunjevci su obilužili jedan od četri nacionalna praznika – „23. februar – Dan izbora prvog Nacionalnog savita”. Svečano obilužavanje je ove godine proteklo u posebnom tonu, prija svega jel je nacionalni praznik proslavljen svečanom sidnicom Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine u Novom Sadu, u svečanom holu Pokrajinske vlade.
– Prošlo je sedamnajst godina od osnivanja prvog Nacionalnog savita. Mi smo manjina koja je na ovim prostorima već 330 godina, a onda smo se prvi put uspili institucionalno organizovat. Iskoristili smo priliku da se podsitimo 1918. godine, kad je 84 delegata Bunjevaca učestvovalo na Velikoj narodnoj skupštini. Svečanu sidnicu smo održali u Novom Sadu, da skrenemo pažnju na sebe, da smo i danas tu i da se borimo za svoja prava. Obalaskom Muzeja prisajedinjenja iđemo koracima naši pridaka, a ovo je i prilika da kažemo fala svima koji nacionalni savit podržavaje, prija svega Pokrajinskoj vladi. Podsitiću na činjenicu da su Bunjevci u Statutu Vojvodine, to je za nas velika stvar, imamo vikovnu saradnju sa Maticom srpskom, a prilika je da pofalimo i naša udruženja koja slave jubileje – kazala je dr Suzana Kujundžić Ostojić.
Okupljene je tom prilikom pozdravio Igor Mirović, pridsidnik Pokrajinske vlade. On je primio priznanje NSBNM „Blaško Rajić” za vrhunski doprinos razvoju institucija i očuvanju identiteta Bunjevaca. On je Bunjevcima čestito nacionalni praznik, a posebno se zafalio na dobijenom priznanju:
– Zahvaljujem se na priznanju koje nosi ime jedne od ključnih ličnosti Velike narodne skupštine, kada je trajno definisana naša zajednička sudbina. Uloga Blaška Rajića i bačkih Bunjevaca u tom epohalnom događaju uvek će biti jedan od svetionika u istoriji, ne samo Vojvodine, nego i cele Srbije.
U daljoj poruki Bunjevcima Mirović je istako da je njeva uloga 1918. godine bila najsvitliji primer zrilosti i državotvornosti jednog naizgled malog, al samosvesnog i odgovornog naroda, te je naglasio:
– Hvala vam na tome i ostanite ono što ste uvek bili i što danas jeste – ponosan narod koji čuva i ceni sebe i uvažava sve druge sa kojima na ovom prostoru živimo vekovima. Ponosan narod koji poštuje i koji se bori za svoju državu, što za nas, većinski narod, predstavlja siguran znak jedinstva i zajedništva. Mi ćemo, ne samo zbog priznanja koje je i obaveza, da činimo i više i vama i drugim zajednicama koje ovde žive.
Priznanje „Mara Đorđević Malagurski” za poseban doprinos u oblasti književnosti i kulture Bunjevaca je u ime Matice srpske primio prof. dr Dragan Stanić.
– Matica srpska zaista mnogo pažnje posvećuje onome što su lepote i različitosti naše Vojvodine, a svet Bunjevaca je posebna lepota naše Vojvodine. Ponosni smo na činjenicu da smo uspeli, zajedno sa našim prijateljima iz bunjevačkog lingvističkog i naučnog kruga, realizujemo važna izdanja, poput „Rečnika” i „Imenoslova bačkih Bunjevaca”. Nas je prošlost vrlo jasno spojila, pogotovo 1918. godine, kada su jasno deklarisani stavovi i Srba i Bunjevaca o tome kakvu budućnost želimo da gradimo. Nadam se da će ti odnosi, koji su i sada dobri, ostati trajna obaveza svih nas, da i nove generacije takvu ideju i dalje čuvaju.
Pridsidnica NSBNM je nagrađena priznanjom „Mijo Mandić” za vrhunski doprinos u oblasti obrazovanja Bunjevaca.
– Mijo Mandić je bio siromašno dite i njega je iškulovo Ivan Antunović. Posto je jedan od nosilaca obrazovanja kod Bunjevaca i istaknuta ličnost u našoj zajednici. Ako ovo priznanje i sve ovo što danas radimo iznedri još nikoliko ovaki ljudi, sve što smo uradili, sve što radimo danas i sve što ćemo uradit sutra, nije bilo zabadavad – kazala je dr Kujundžić Ostojić.
Priznanje za jubilej – 25 godina rada dobio je Bunjevački kulturni centar „Tavankut”, dok je Udruženje građana „Bunjevci” iz Novog Sada, nagrađeno priznanjom za 10 godina postojanja.
U okviru obilužavanja nacionalnog praznika delegacija koju su činili članovi NSBNM, al i pridstavnici bunjevački udruženja, positila je Muzej prisajedinjenja u Novom Sadu, katedralu „Imena Marijinog”, a metnut je i vinac na spomen-ploču kojom se čuva sićanje na Veliku narodnu skupštinu 1918. godine.
VIDEO PRILOG:
Naučna tribina – „Značaj maternjeg jezika i manjinskih jezika“
- Detalji
U okviru obilužavanja Dana maternjeg jezika, a u organizaciji Bunjevačkog edukativnog i istraživačkog centar „Ambrozije Šarčević“ i nuz podršku Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca“, u Čitaonici Gradske biblioteke održana je naučna tribina „Značaj maternjeg jezika i manjiskih jezika“.
Zanimljivo pridavanje održo je dr Martin Henzelmann, naučni saradnik Univerztiteta u Nemačkoj, odnosno Instituta za slavistiku. U svom radu Henzelmann se, izmed ostalog, bavio i bunjevačkim jezikom za kojeg tvrdi da se može svrstat u grupu mikro-jezika, da se mož nazvat jezikom i da nikako nije dijalekt kakog drugog jezika..
– Bunjevci nemaju državu, ali imaju književnost, radili su na standardizaciji jezika, i to su kriterijumi po kojima i zaista imaju svoj jezik. Bunjevački koristi mali broj govornika, ali rad na standardizaciji je jedan od najvažnijih elemenata. Bavim se slavenskim jezicima, posebno jezicima manjina, a o Bunjevcima je bilo vrlo malo istraživanja u Nemačkoj i inostranstvu uopšte. Zato mi je bilo važno da vidim kako se ovaj jezik razvijao i šta Bunjevci misle o svojem jeziku – kazo je dr Henzelmann, pa nastavio:
– Urađeno je mnogo, uz standardizaciju se radilo dosta na razvoju književnosti, izdavaštva. Kakva će biti perspektiva bunjevačkog zavisi od govornika, institucija, ali i države. Uz podatke da su Bunjevci vidljivi u javnom prostoru sa svojim jezikom, da imaju institucije, da se u školama uči bunjevački, da se na bunjevačkom pišu knjige i da je jezik standardizovan, možemo zaključiti da perspektive ima.
Domaćin naučne tribine bila je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. Kako kaže, standardizacija jezika je bila od izuzetne važnosti za Bunjevce.
– Želili smo da tim dostignemo prava koja imaje ostale nacionalne manjine, a time je bunjevački dostigo nivo koji je moro imat od početka, kako smo to i tvrdili. U toku je uvođenje bunjevačkog ko službenog jezika u šest teritorijalni cilina na nivou Subotice, a u planu je da utičemo da se u tom smislu i promini Statut Subotice. Dica u školama uče svoj jezik, ne govor, to je važno jel diskriminacija često kreće od jezika, a generacije Bunjevaca su to itekako ositile.
VIDEO PRILOG:
Održano takmičenje u deklamovanju
- Detalji
U organizaciji Bunjevačkog edukativnog i istraživačkog centra „Ambrozije Šarčević” u četvrtak, 13. februara, održano je peto takmičenje u deklamovanju. Učenici, nji dvadeset i sedmero, bili su podiljeni u dvi uzrasne grupe, a nakon što je žiri pažljivo saslušo sve recitacije, proglašeni su i najbolji.
Kako je kazala dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica BEIC „Ambrozije Šarčević”, svi koji su nastupili su već pobidnici, a oni najbolji će pridstavljat bunjevačku zajednicu na Gradskoj smotri recitatora, al i na obilužavanja Dana maternjeg jezika.
Strana 71 od 141
