Potpisani ugovori za sufinansiranje listova na jezicima nacionalni manjina
- Detalji
Isprid Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama, pokrajinska sekretarka Dragana Milošević je u četvrtak, 10. februara, u prostorijama Pokrajinske Vlade uručila ugovore na potpisivanje vezane za sufinansiranje listova na jezicima nacionalni manjina čiji su osnivači nacionalni saviti, u vridnosti od 390 miliona dinara.
Sridstva za finansiranje listova na manjinskim jezicima uvećana su sa 264 miliona dinara na 390 miliona dinara u cilju još boljeg i kvalitetnijeg rada u izdavaštvu i očuvanju nacionalnog identiteta svake manjinske zajednice na teritoriji AP Vojvodine.
Uručeni su ugovori za 22 lista iz devet izdavački kuća: Magyar Szó, Hét Nap, Hlas L’udu, Libertatea, Ruske slovo, Hrvatska riječ, Bunjevački informativni centar i Makedonski informativni i izdavački centar.
Isprid Bunjevačkog infomativnog centra ugovor je potpisao direktor Boris Bajić, koji se zafalio na dosadašnjoj dobroj i uspišnoj saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama i ujedno spominio da je iz štampe izašo 200 broj „Bunjevački novina“ što potvrđiva upišnost u rada NIU BIC–a i dobre saradnje sa ovim pokrajinskim sekretarijatom.
Prelo kod bać Grge
- Detalji
Nuz sićanje na kadgodašnja prela, al i nuz sićanje na Marin prija 53 godine, kad je bać Grgo Pećerić, tad momak, nosio izabranici svojeg srca prsten, na salašu kod ovog domaćina na Bikovu održano je prelo.
Kako je to i red, okupljanje čeljadi, med kojima su bili i veterani KUD „Aleksandrovo“, prošlo je nuz igru, pismu i zabavu, te nuz tradicionalne ponude, krumpiraču i fanke.
Sva sridstva koja su ostala, nakon što su plaćeni večera i muzika, priusmirena su u KUD „Aleksandrovo“.
Dan Velikog prela
- Detalji
Bunjevačka zajednica je proslavila jedan od četri nacionalna praznika – Dan Velikog prela. Dan je to kada se ova zajednica sića 1879. godine kada su Bunjevci prvi put javno proslavili Veliko prelo u Subatici, u želji da svojim sugrađanima pokažu ko su, šta su i koliko ji ima.
Od te, 1879. godine, do danas, Bunjevci su prošli trnovit put, ali danas, u Subatici, u Vojvodini i Srbiji, Bunjevaca i dalje ima i dalje sa ponosom mogu da pokažu kako čuvaju svoju tradiciju i kulturu.
– Prelo je naš veoma stari običaj, taj običaj smo doneli u ove krajeve i pre više od tri i po vika, a obilužavamo prela i danas. Prvo javno Veliko prelo je održano 1879. godine, a danas smo prvi put ovako javno proslavili Veliko prelo u Subatici, u varoši u kojoj je bunjevački jezik u službenoj upotribi. Slavlje je time veće i svečanije, i proglašenje bunjevačkog kao službenog jezika je prekretnica u svemu što radimo – istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, a svim Bunjevkama i Bunjevcima je, nuz čestitke, poželila da ji bude više na slidećem popisu.
– Da ostanemo na putu po kome iđemo već više od tri vika.
Podpridsidnik NSBNM Dejan Parčetić, inače i pridsidnik UG „Bunjevačko kolo“ iz Sombora, dodo je kako je zadovoljstvo biti gost na Velikom prelu.
– Ove godine nismo mogli da održimo i prelo u Somboru, ali smo se dogovorili da, kao zajednica, moramo da održimo bar jedno prelo uprkos aktuelnoj epidemiološkoj situaciji. Logično je bilo da to bude Subatica, jer tu ima i najviše Bunjevaca.
U ime lokalne samouprave i gradonačelnika Stevana Bakića Bunjevcima je nacionalni praznik čestito Srđan Samardžić, član Varoškog vića zadužen za oblast privrede.
– Zadovoljstvo je biti na Prelu i u uslovima kada je bilo teže organizovati ovakav skup. Danas je ovo nacionalni praznik ove zajednice, a Subotica je grad u kome je bogatstvo kulture sadržano u mozaiku različitosti. U tom smislu bunjevačka zajednica doprinosi i obogaćuje kulturni sadržaj našeg grada – naglasio je Samardžić.
Zoltan Kudlik, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama, sektor za kulturu nacionalni manjina – nacionalni zajednica, naglasio je da je ovo jedan od najznačajni praznika Bunjevaca i dodao:
– Bunjevačka zajednica ima dobru saradnju sa pokrajinskim strukturama, i svake godine mnogo bunjevačkih udruženja aplicira i dobije sredstva po pokrajinskim konkursima. Drago mi je da jedna ovakva zajednica i dalje živi, da ima jedno ovako kulturno bogatstvo i da čuva svoju tradiciju.
Med gostima Prela bio je i Milimir Vujadinović, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije. On je Bunjevce pridstavio ko zajednicu koja je za Subaticu i Srbiju jednako značajna ko sve druge nacionalne zajednice.
– O tom značaju govore i postupci koje smo sproveli, a koji se tiču proglašavanja bunjevačkog jezika za službeni u Subotici. Ponosni smo što danas i Bunjevci imaju sva prava kao i svi drugi narodi, a ponosan sam što pripadam političkoj opciji i državi koja poštuje prava svih onih koji žive u Srbiji. Srbija ne bi bila ono što jeste kada bi svi bili jedan narod. Kao neko ko se bavi pitanjem srpske zajednice u regionu, bio bih ponosan i kada bi srpska zajednica u nekim od okolnih zemalja uživala sva ona prava koja uživaju manjinske zajednice u Srbiji. Na kraju, ponosan sam što svi zajedno živimo u zemlji u kojoj nema razbijenih tabli i znakova, bez obzira na to na kojem su jeziku – naglasio je Vujadinović.
Dramska sekcija Kulturno-umitničkog društva „Bunjevka“ izvela je prigodan dramski prikaz, a tom prilikom je dočaran dilić atmosfere sa nekadašnji prela u bunjevačkoj zajednici.
Takođe, ni ove godine nije izosto izbor za najlipšu preljsku pesmu i najlipše prelje. „Preljska pisma“ naziv je dela Geze Babijanovića koga je izabro žiri, najlipša prelja bila je Dunja Babić, prva pratilja Jovana Francišković, a druga Milica Anđelković.
Strana 38 od 141
