Bunjevačka zajednica je proslavila jedan od četri nacionalna praznika – Dan Velikog prela. Dan je to kada se ova zajednica sića 1879. godine kada su Bunjevci prvi put javno proslavili Veliko prelo u Subatici, u želji da svojim sugrađanima pokažu ko su, šta su i koliko ji ima.
Od te, 1879. godine, do danas, Bunjevci su prošli trnovit put, ali danas, u Subatici, u Vojvodini i Srbiji, Bunjevaca i dalje ima i dalje sa ponosom mogu da pokažu kako čuvaju svoju tradiciju i kulturu.
– Prelo je naš veoma stari običaj, taj običaj smo doneli u ove krajeve i pre više od tri i po vika, a obilužavamo prela i danas. Prvo javno Veliko prelo je održano 1879. godine, a danas smo prvi put ovako javno proslavili Veliko prelo u Subatici, u varoši u kojoj je bunjevački jezik u službenoj upotribi. Slavlje je time veće i svečanije, i proglašenje bunjevačkog kao službenog jezika je prekretnica u svemu što radimo – istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, a svim Bunjevkama i Bunjevcima je, nuz čestitke, poželila da ji bude više na slidećem popisu.
– Da ostanemo na putu po kome iđemo već više od tri vika.
Podpridsidnik NSBNM Dejan Parčetić, inače i pridsidnik UG „Bunjevačko kolo“ iz Sombora, dodo je kako je zadovoljstvo biti gost na Velikom prelu.
– Ove godine nismo mogli da održimo i prelo u Somboru, ali smo se dogovorili da, kao zajednica, moramo da održimo bar jedno prelo uprkos aktuelnoj epidemiološkoj situaciji. Logično je bilo da to bude Subatica, jer tu ima i najviše Bunjevaca.
U ime lokalne samouprave i gradonačelnika Stevana Bakića Bunjevcima je nacionalni praznik čestito Srđan Samardžić, član Varoškog vića zadužen za oblast privrede.
– Zadovoljstvo je biti na Prelu i u uslovima kada je bilo teže organizovati ovakav skup. Danas je ovo nacionalni praznik ove zajednice, a Subotica je grad u kome je bogatstvo kulture sadržano u mozaiku različitosti. U tom smislu bunjevačka zajednica doprinosi i obogaćuje kulturni sadržaj našeg grada – naglasio je Samardžić.
Zoltan Kudlik, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose sa virskim zajednicama, sektor za kulturu nacionalni manjina – nacionalni zajednica, naglasio je da je ovo jedan od najznačajni praznika Bunjevaca i dodao:
– Bunjevačka zajednica ima dobru saradnju sa pokrajinskim strukturama, i svake godine mnogo bunjevačkih udruženja aplicira i dobije sredstva po pokrajinskim konkursima. Drago mi je da jedna ovakva zajednica i dalje živi, da ima jedno ovako kulturno bogatstvo i da čuva svoju tradiciju.
Med gostima Prela bio je i Milimir Vujadinović, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije. On je Bunjevce pridstavio ko zajednicu koja je za Subaticu i Srbiju jednako značajna ko sve druge nacionalne zajednice.
– O tom značaju govore i postupci koje smo sproveli, a koji se tiču proglašavanja bunjevačkog jezika za službeni u Subotici. Ponosni smo što danas i Bunjevci imaju sva prava kao i svi drugi narodi, a ponosan sam što pripadam političkoj opciji i državi koja poštuje prava svih onih koji žive u Srbiji. Srbija ne bi bila ono što jeste kada bi svi bili jedan narod. Kao neko ko se bavi pitanjem srpske zajednice u regionu, bio bih ponosan i kada bi srpska zajednica u nekim od okolnih zemalja uživala sva ona prava koja uživaju manjinske zajednice u Srbiji. Na kraju, ponosan sam što svi zajedno živimo u zemlji u kojoj nema razbijenih tabli i znakova, bez obzira na to na kojem su jeziku – naglasio je Vujadinović.
Dramska sekcija Kulturno-umitničkog društva „Bunjevka“ izvela je prigodan dramski prikaz, a tom prilikom je dočaran dilić atmosfere sa nekadašnji prela u bunjevačkoj zajednici.
Takođe, ni ove godine nije izosto izbor za najlipšu preljsku pesmu i najlipše prelje. „Preljska pisma“ naziv je dela Geze Babijanovića koga je izabro žiri, najlipša prelja bila je Dunja Babić, prva pratilja Jovana Francišković, a druga Milica Anđelković.