Javna rasprava o prominama Statuta Grada Subotice, ko nastavak inicijative i procesa uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotribu na teritoriji cile varoši, održana je u petak, 23. aprila, a kako se to moglo i očekivat protekla je burno, nuz tušta divana, prigovora i riči podrške.
Utisak koji ostaje posli Javne rasprave je kako i dalje sve ostaje isto. Pridstavnici bunjevačke zajednice ostaju pri svojim stavovima kako imaje pravo na službenu upotribu svojeg maternjeg, bunjevačkog jezika, te kako imaje ista prava ko i sve druge nacionalne zajednice u Srbiji, te kako to što će oni ostvarivat svoja prava neće uticat na smanjivanje prava drugi zajednica.
Pridstavnici hrvatske zajednice i dalje dile Bunjevce na Bunjevce-Hrvate i Bunjevce koji ne priznaju da su Hrvati, kako ne postoji bunjevački jezik, nego je to tek jedan od govora hrvatskog jezika, i, naravno, kako su Hrvati najugroženija manjina u Srbiji, te kako je čin pozitivne diskriminacije koji se u Subotici čini Bunjevcima protivzakonit, te kako narušava odnose Srbije i Hrvatske.
Stav pridstavnika lokalne samouprave takođe nije prominjen, nema zakonski priprika uvođenju bunjevačkog jezika u službenu upotribu u Subotici, nuz već srpski, mađarski i hrvatski jezik u službenoj upotribi.
Javnu raspravu vodio je dr Balint Pastor, pridsidnik Skupštine Subotice, dok je u ime pridlagača divanio Sava Stambolić, šef kabineta gradonačelnika Subotice Stevana Bakića.
Slidi pisanje izvištaja, a konačan sud o uvođenju bunjevačkog jezika u službenu upotribu daće Skupština Subotice.
