Neprigledna žitna polja naše ravnice daruju nas najvećim bogatstvom – kruvom. Upravo su kruv i žito centralni motivi dužijance, jednog od najlipši običaja bunjevačke zajednice u Srbiji. Međutim, nije samo zrno žita koje će bit pritvoreno u jednu od osnovni namirnica jedini proizvod napornog rada na njivama. Decenijama unazad žito daje materijal, al i inspiraciju, za niz umitnički radova od slame. Upravo taj element niguju u Bunjevačkoj matici u kojoj, svake godine u okviru proslave nacionalnog praznika Bunjevaca „Dana Dužijance“, priređuju izložbu slika u tehniki slame „U čast Dužijance“.
Tako su i ove godine, prid centralnu proslavu „Dana Dužijance“, vrata Bunjevačke matice bila otvorena za sve koji su tili uživat u lipoti slika i predmeta od slame.
Mile Tasić, subotički likovni kritičar, pridstavio je okupljenima na svečanom otvaranju autore radova. Ana Vukov, Ljiljana Šokčić, Olga Kiš, Irena Vuković, Ilonka Bogišić, Irena Bogišić, Milica Kohut, Sofija Kekezović, Zora Cvijetićanin, Ksenija Vuković, Stipan Budimčević i Ivana Dulić napravili su radove vridne pažnje.
Okupljene je pozdravio i Ivan Sedlak, počasni pridsidnik Bunjevačke matice, a kako je istakla dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine, umitnički fundus Bunjevačke matice nije bio potpun dok u njega nisu ušle slike od slame.
Prigodnim stihovima na temu žita, ravnice i dužijance program svečanog otvaranja izložbe obogatili su pisnici Bunjevačke matice Geza Babijanović i Antun Patarčić.
