U znak zafalnosti najvridnije priznanje NSBNM – „Ivan Antunović“, za poseban doprinos očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca, dodiljeno je Republiki Srbiji, a u ime pridsidnika Aleksandra Vučića priznanje je primio Nikola Selaković, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
– Ovo je značajno priznanje koje Bunjevci dodiljivaje svojoj državi. Bunjevci su narod čija sudbina baš, ko ni sudbina Srba, često nije bila laka, a neritko smo sudbu i dilili tokom naše zajedničke istorije. Nećemo zaboravit vaše učešće i doprinos kojim je ispisana istorija tokom različiti perioda naši života na ovim prostorima, u borbi za slobodu i slobodnu otadžbinu – naglasio je Selaković, podsitivši na istorijsku odluku iz 1918. godine, na 25. novembar, kad su svoj glas za prisajedinjenje Banata, Bačke i Baranje dali i Bunjevci, odnosno 84 delegata iz ove zajednice.
– Razumimo vašu potribu da se sačuvate i očuvate, oduprete pokušajima prisvajanja vaše kulture el negiranja vašeg identiteta. Veoma je važno da budete spokojni i mirni u očuvanju svoje samobitnosti. Ustav Republike Srbije garantuje nepovridivost jednom ostvareni prava nacionalni manjina. To znači da ako je jednom dostignuto neko pravo, nikada više, ni jednim zakonom ne mož bit unazađeno. Za vas koji ste prošli kroz golgotu posli Drugog svitskog rata, to je jedna od najvažniji odredbi našeg Ustava.
Okupljene je pozdravio i Žolt Sakalaš, pokrajinski sekretar za obrazovanje upravu propise i nacionalne manjine-nacionalne zajednice, koji je naglasio da su Bunjevci važan element multikulturalnosti Vojvodine.
– Stotine godine su prošle od kako su se Bunjevci naselili u Vojvodini i učinili je boljom, vridnijom i bogatijom sredinom. Bunjevačka zajednica dala je jednu naročitu boju u koloritu ćilima nacionalni manjina u našoj Pokrajini. Koliko je taj ćilim poseban uviđamo u činjenicu da u Vojvodini, u skladnom suživotu i uzajamnom poštivanju istrajava 29 nacionalni zajednica – poručio je Sakalaš, te je naglasio da je u bunjevačkoj zajednici dosta tog urađeno po pitanju očuvanja jezika, tradicije i kulturnog nasliđa, a pogotovo pripoznavanja Bunjevaca ko autohtone nacionalne zajednice.
Stevan Bakić, gradonačlenik Subatice, naglasio je kako je u protekle dvi i po godine urađeno tušta po pitanju očuvanja običaja, tradicije i kulture Bunjevaca.
– Maj 2021. godine biće upisan zlatnim slovima u istoriji bunjevačke zajednice, kad je i zvanično bunjevački jezik uveden u službenu upotribu na teritoriji Subatice. Tim smo stavili pečat na jednakost i specifičnost naše multietničke Subatice.
Gradonačlenik Subatice je podvuko velik demokratski iskorak u slobodi govora i izjašnjavanja, te je dodo da se u Srbiji posebna pažnja vodi o statusu nacionalni manjina.
– Ovo je prilika da vam čestitam nacionalni praznik i velik jubilej, al i da izrazim veliku zafalnost bunjevačkoj zajednici koja večeras uručiva najveće priznanje. Možem samo obećat da će Varoš Subatica uvik bit podrška očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca, ko i ostali zajednica, da ćemo zajedno uradit još tušta lipi stvari za našu varoš.
Obilužavanju nacionalnog praznika prisustvovali su i Biljana Marković, pridstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Milica Rodić, pridstavnica OEBS-a u Srbiji, članovi aktuelnog saziva NSBNM, ko i članovi prithodna četiri saziva Savita, pridstavnici udruženja, te drugi brojni gosti.
Svečanost je obogaćena prigodnim kulturno-umitničkim programom, nuz folklor, muziku i prigodne stihove, a učestovali su KUDŽ „Bratstvo“, Majda Tumbas, Viola Biro, Anabela Stantić, Tanja Stantić, Gabrijela Diklić, i Tamburaški orkestar „Rujna zora“, dok je dokumentarni film u produkciji UK „Centar za kulturu Bunjevaca“ koncizno pridstavio rad Savita u protekle dvi decenije.
VIDEO PRILOG: BMC