Festival bunjevačkog narodnog stvaralaštva koji se održava dvadest prvi put po redu, svečano je otvoren u ponediljak, 5. septembra, u Galeriji Otvorenog univerziteta u Subatici u organizaciji KUD–a Bunjevka.

IMG 5410

Kulturno umitničko društvo „Bunjevka“ je osnovano još daleke 1996. godine da bi 1998. godine tad u Tavankutu, pokrenilo Festival bunjevačkog narodnog stvaralaštva koji je ove godine doživio svoje dvadeset prvo izdanje.

IMG 5399

Za prvo veče otvaranja festivala je priređena prva samostalna izložba slika pod nazivom „Vrata Sunca“ ambijentalna arhitektura bunjevački salaša Mije Mandića koji je kroz svoj dugogodšnji rad ko arhitekta prikazo svoje radove tj. idejne nacrte ko i slike u ulju na temu bunjevački salaša.

 

Biografija:

Mijo Mandić je unuk Mije Mandića starijeg rođen je 5. aprila 1949. godine u Subatici. Otac i dida su mu bili posvećeni prosvećivanju svoga roda, što je bitno uticalo na motiv istraživanja porikla Bunjevaca, a ovo dilo je rezultat dugogodišnjeg proučavanja literature i istraživanja na terenu di su boravili i sad žive Bunjevci. Još je prosvetitelj biskup Ivan Antunović istako važnost većeg stepena sticanja znanja koja su potribna istraživačima koji žele da rasvitle poriklo svog naroda.

IMG 5415

Knjiga pod nazivom „Buni, Bunievci, Bunjevci” izdata je 2009. godine u izdanju Bunjevačke matice di je Mijo Mandić, mlađi građu za ovu knjigu koristio kroz terensko istraživanja 1984. godine u Senju sa Rikardom Pavelićom di su zajedno obišli Senjski muzej di je naročito bilo zanimljivo ODELJENJE ZA BUNJEVCE.

Takođe u ovom terenskom istraživanju positio je MUZEJ U KRMPOTAMA ko i naselje VRATNIK, koje je ranije podpadalo ličkom okrugu, čiji je centar bio Gospić, a sad je to granično naselje Bunjevaca na putu prema Brinju.

Obišo je i naselja di su tad živili Bunjevci: Krmpote, Drinak, Debeli Brig, Bačići, Vukelići, Krmpotska Luka, Klenovica, Smokvica, Žrnovica to bi ustvari bile bunjevačke luke i Krivi Put.

Mijo Mandić je bio i član BUNJEVAČKOG KOLA 1988. godine i to u istraživačkoj sekciji koju je tad vodio Marko Peić.

Godine 2003. bio je član prvog saziva BUNJEVAČKOG NACIONALNOG SAVITA, di je učestvovo u timu stvaranja grba i zastave Bunjevaca. A prija tog 1992. godine bio je savitnik u osnivanju BUNJEVAČKO-ŠOKAČKE STRANKE i BUNJEVAČKOG KULTURNOG CENTRA, iste godine izdata je brošura pod nazivom „Bunjevci” čiji je autor teksta. Član je BUNJEVAČKE MATICE od njenog reosnivanja 1995. godine di je bio i glavni i odgovorni urednik dvomisečnika za nauku, kulturu i stvaralaštvo „RIČ BUNJEVAČKE MATICE” od 2006-2010. godine.

Po scenariju i režiji Mije Mandića urađen je film „SVADBENI OBIČAJI BAČKI BUNJEVACA” koji je premijerno izveden posli dvadest godina čekanja prošle godine. Učesnici u ovom etno filmu su bili članovi KUD „Aleksandrovo” iz Subatice nuz podršku UK „Centra za kulturu Bunjevaca”.

Mandić je od osnivanja pa sve do sad član glavnog odbora Bunjevačke matice, a trenutno je i pridsidnik istorijskog odbora. Kontinuirano piše članke za dvomisečnik za nauku, kulturu i stvaralaštvo „RIČ BUNJEVAČKE MATICE” i to iz oblasti istorije i običaja vezani za Bunjevce. Od početka pokretanja Bunjevačkog kalendara od 1994. prisutan je sa svojim prilozima iz oblasti istorije, folklorne arhitekture i sl.

U okviru Inženjerske komore Srbije priredio je tribinu iz oblasti organske tj. ambijentalne arhitekture. Godine 1995. je osnovo privatno preduzeće za projektovanje „ARH VEDA”. Kroz ovu firmu čiji je bio osnivač urađeno je nikoliko projekata koji su prošli kroz građevinsku dozvolu, i to tipa rezidencijalni vila, farmi u stilu ambijentalne arhitekture. Bio je i idejni projektant enterijera Bunjevačke matice koja i danas krasi korzo naše lipe varoši Subatice.

 

VIDEO PRILOG: BMC

 


 


Tradicionalna proslava Dana varoši 01. septembra počela je podizanjom zastave na Varoškoj kući i svečanom sidnicom Skupštine varoši u Velikoj vićnici Varoške kuće. Dan varoši obilužava se 1. septembra u znak sićanja na isti datum 1779. godine kada je poveljom Marije Terezije Subatica dobila status „slobodne kraljevske varoši“.

IMG 3622

Svim varošanima Dan varoši čestito je gradonačelnik Subatice Stevan Bakić koji je iskoristio priliku i napravio osvrt na sve ono što je učinjeno u protekli godinu dana. Pored brojni projekata u oblasti privride, putne infrastrukture, zdravstva, socijalne zaštite, ekologije, kulture, sporta i drugi oblasti gradonačelnik je najavio i nove kapitalne projekte: „Ja sam izuzetno ponosan na ovu izvršnu vlast Lokalne samouprave, veliki su rezultati postignuti, mnogo je stvari urađeno, a i započeto je puno projekata, ili se očekiva, i to kapitalni projekata poput rekonstrukcije Opšte bolnice Subatica, poput rekonstrukcije i izgradnje fudbalskog stadiona, očekujemo završetak brze pruge Beograd-Budimpešta od koje ja zaista lično očekivam veliki privridni bum za varoš Subaticu. Očekujemo početak realizacije Projekta „Čista Srbija“. Imamo još puno stvari di smo ovi dana bili u Pokrajini, dogovarali sa Sekretarijatima Pokrajinskim. Očekuje nas izazovno vrime, očekuje nas težak jedan period, ali pridaje nema, borićemo se i za Subaticu i za Srbiju.

IMG 3154

Prisutne goste pozdravio je i pridsidnik Skupštine varoši Subatice dr Balint Pastor: „Danas smo kada smo sumirali rezultate poslidnji godinu dana mogli da konstatujemo da smo uživali podršku Republike Srbije i AP Vojvodine ko i Vlade Mađarske u finansijskom smislu za realizaciju određeni, za nas veoma bitni projekata. Ciljovi su ostali isti. Realizovali smo neke zadatke, a na planu ostvarenja ti ciljova je očuvanje varoši, one Subatice koju svi mi volimo i želimo da očuvamo. Ravnomiran razvoj varoši i svi misni zajednica, ko i razvoj Palića. Mislim da je izuzetno važno da su i na Paliću konačno učinjeni pomaci. S jedne strane ponovo se gradi Aqua park, sa druge strane obezbiđena su sridstva za sređivanje Vikend naselja koje je pridstavljalo ruglo Palića u samoj blizini turistički atrakcija. Ovo je inače jubilarna godina kada slavimo 110 godina od pridaje na upotribu ove Varoške kuće ko i emblematski građevina u secesijskom stilu na Paliću. Inače neka naša javna priduzeća i ustanove takođe slave jubilej. Ja bi želio da u ime Skupštine varoši poželim svim varošanima Subatice srićan praznik.

IMG 3532

U sklopu svečane sidnice dodiljena su i priznanja Počasni građanin i Pro urbe. Ovogodišnji dobitnik priznanja Počasni građanin je profesor i doktor ekonomski i poljoprivredni nauka Šandor Šomođi: „Nikad u životu nisam radio za nagrade i za priznanja, već sam radio poso po mojim najboljim znanjima. Bio sam saznanjem da ću dobiti priznanje iznenađen, prijatno naravno, i izuzetno zadovoljan.

Priznanje Pro urbe pripalo je Josipu Ivanoviću, dekanu Učiteljskog fakulteta na mađarskom nastavnom jeziku u Subatici: „Mogu kazat da sam bio jako iznenađen, i premda je danas kišni dan meni je sunčan dan. Ovo je poseban dan u mom životu. Moja varoš meni daje priznanje za rad koji sam uradio u prosviti od 42 godine. Nisam radio zbog ovog priznanja naravno, ali dobro padne čoviku da ga dobije na kraju krajova.

Isto priznanje dobio je i Maćaš Murenji, dirigent i muzički pedagog: „Jako sam srićan čovik. Malo imam i treme moram da priznam. Ovo je samo potvrda da nije sve bilo uzalud, jako sam se trudio da „nosim“ ime naše lipe Subatice u inostranstvu, u našoj državi i uspio sam nuz puno podrške naročito svoje porodice.

IMG 3595

Priznanje Pro urbe ko potvrda kvaliteta dugogodišnjeg rada mnogo znači i koreografu Miroslavu Vojnić Hajduk - Marači: „Priznanje Pro urbe je kruna mog rada. Mislim da je posli 40 godina rada u kulturi stiglo u pravo vrime. Čast mi je i veliko zadovoljstvo, ali to je ujedno i obaveza da nastavim ovako da pronosim ime svoje varoši i svoji varošana. Jesu Bunjevci mali, al su dični.

U sklopu Dana varoši publika će imati prilike uživat u koncertima estradne umitnice Zorice Brunclik, romskog simfonijskog “Orkestra 100 violina” iz Budimpešte i Subatičkog simfonijskog orkestra na kom će ko solista nastupiti violinista Stefan Milenković. Ovogodišnju proslavu ko i prithodni godina pratio je i tradicionalni „Vašar rane, pića i rukotvorina“.

 

 


 


Festival bunjevački ila sedamnaesti po redu, održan je u subotu, 27. avgusta u Bajmaku u organizaciji BKC Bajmak, di je bilo okupljeno priko tridest učesnika koji su došli da pokažu svoja umeća u kuvanju i pravljenju razni poslastica.

 DSC0897

Na početku programa prisutnima se obratio pridsidnik BKC Bajmak, Branko Pokornić koji je štogod više kazo o samom festivalu, koji se ove godine organizuje po sedamnaesti put.

 DSC0913

Prisutnima se obratila i pridsidnica BNS dr Suzana Kujundžić Ostojić, a Festival bunjevački ila je svečano otvorio Ninoslav Jovanović, državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog koji je istako značaj organizovanja ovaki manifrestacija koje su ujedno i nigovanje i multikulturalnosti i multinacionalnosti na ovim prostorima.

 DSC0785

Med prisutnim zvanicama bili su: dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica BNS, Ninoslav Jovanović, državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Marko Marić, pomoćnik gradonačelnika Varoši Subatice, direktor NIU BIC–a Boris Bajić, Stanko Nimčević, pridsidnik Invalida rada Varoši Subatice ko i drugi pridstavnici bunjevački ustanova i udruženja.

U kulturno-umitničkom programu je učestvovalo KUDŽ „Bratstvo“ iz Subatice sa spletom bunjevački igara, vokalna solistkinja Tamara Babić i „Biž“ bend.


 


Svake godine se u Bajmaku održavaje Dani bunjevačke kulture u okviru kojeg programa se svaki put premijerno prikaže film vezan za ličnosti, istorijske događaje, datume, vezane za kulturu i tradiciju bački Bunjevaca.

 DSC0760

Tako je bilo i ove godine, di je organizaciji BKC Bajmak u petak, 26. avgusta u prostorijama KPD „Jedinstvo – Egyseg“ u Bajmaku, di je premijerno prikazan film pod nazivom „Posijano najdragocinije sime je rič“ koji divani o životu i dilu počasnog građanina Varoši Subatice Marku Peiću.

Biografija Marka Peića

Rođen je u Ljutovu, 4. jula 1913. godine bio je književnik, pozorišni kritičar i onomastičar.

Osnovnu škulu je završio u Ljutovu, a potom se škuluje u Subatici di završava Građansku škulu i Državnu trgovačku akademiju. Piso je prozu (drame, komedije, satiru, novele) i pisme, a bio je i sakupljač narodni umotvorina, pisama, pripovidaka i novela. Bio je saradnik mnogi privredni i ekonomski časopisa. Subatički časopis „Privrednik“ je i uređivo jedno vrime. U okviru Društva ekonomista izdo je nikoliko monografski izdanja s temama vezanim za ekonomiju i statistiku Subatice. Objavio je knjigu „Hiljadu bećaraca“ 1943. godine. Pokrenio je 1933. godine zajedno sa Balintom Vujkovim i Blaškom Vojnić Hajdukom omladinski časopis za književnost i kulturu „ Bunjevačko kolo“. Piso je za „Hrvatsku riječ“ posli 1945. godine a posli prilazi u ekonomsku struku, bio je na mnogim rukovodećim mistima u privredi. Rukovodio je pozorišnim savitom u Narodnom pozorištu u Subatici di je napiso velik broj kritika, prikaza pozorišni pridstava, opera i opereta. U penziju odlazi 1973. i posvećiva vrime pisanju. Zajedno sa Grgom Bačlijom napiso je Rečnik bačkih Bunjevaca 1990. godine i onomastičko dilo Imenoslov bačkih Bunjevaca 1994. godine a „Narodne umotvorine bački Bunjevaca“ i „Poetsku slagalicu“ 1997. godine. Knjigu „Javorova smrt“ – ep u 21. pivanja prema motivima „Slave“ istorikog epa Blaška Rajića izdaje 1998. godine, dopunjeno izdanje „Bećarci“ 2001. godine. Bio je urednik privoda na srpski jezik knjige Bernarda Uyija „Istorija Šokaca, Bunjevaca i bosanskih Franjevaca“ a zajedno sa Lazarom Malagusrkim izdo je knjigu „Pisme i igre u narodnim običajima bački Bunjevaca“, 2001. godine. Nakon godinu dana zajedno sa Belom Tikvickim izdaje knjigu „Horske kompozije za muški hor“ – od narodni do operski arija sa muzikom. Poslidnja njegova knjiga pisama „Oscilacije života“ izdata je 2011. godine nakon njegove smrti.

 DSC0679

Bio je prvi pridsidnik reosnovane Bunjevačke matice od 1995. godine i njen počasni pridsidnik. Godine 2010. u okviru obilužavanja Dana Grada Subatice 1. septembra, izabran je za počasnog građanina Grada Subatice a preminio je misec dana nakon dobijanja ovog priznanja, 6. oktobra 2010. godine i saranjen je 8. oktobra 2010. godine.

 DSC0690

Film je obuhvatio bogatu radnu karijeru Marka Peića ko i njegov velik i neporocinjiv naučno-istraživački rad koji je doprino da danas Bunjevci imaje strandardizovan jezik koji je u službenoj upotribi ko četvrti jezik u Varoši Subatica. O filmu su divanili sam autor filma Branko Pokornić ko i sagovornici koji su kroz svoja svidočenja o saradnji sa Markom Peićom ko što su: Nikola Babić, podpridsidnik BNS, prof. dr Stojan Berber, Ivan Skenderović, Đurđica Skenderović, Kata Kuntić, pridsidnica odbora za kulturu BNS, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsinica BNS, Emilija Matijević Marjanov, Zvonko Stantić.

U okviru ove večeri je ujedno promovisan i novi šesnaesti po redu Festivalski bilten bunjevački ila.