Varoška biblioteka je povodom proslave 132. godine postojanja organizovala svečano otkrivanje table sa nazivom ove kulturne ustanove na sva četri jezika koja su u službenoj upotribi u Varoši Subatica.

Od 1953. godine Varoška biblioteka je smištena u kadgodašnjoj zgradi Nacionalne kasine koju je projektovo Ferenc Rajhl 1896. godine.

IMG 7493

Varoška biblioteka u Subatici je nastarija ustanova te vrste u Srbiji i ima najlipšu zgradu za svoje sidište. U protekle dvi godine ostvarila su se dva značajna projekta, sridstvima Vlade Republike Srbije da se obnovi glavna fasada zgrade, zgrada je dobila novu čitaonicu koja odgovara očekivanjima savrimeni čitaoca i istraživača. Varoška biblioteka u Subatici zauzima posibno misto ne samo po bogatoj zbirki knjiga i periodika zavičajnog karaktera, stari i ritki knjiga, već i zato što se ode susriću različite kulture i jezici kojima se divani na području naše Varoši.

IMG 7466

Svečanom otkrivanju table sa natpisom ove ustanove kulture u Varoši Subatici na četri jezika koji su u službenoj upotribi otkrili su Balint Pastor, pridsidnik Skupštine Varoši Subatice i Adrien Kozma, direktorica Varoške biblioteke u Subatici.

IMG 7509

Ono što je takođe važno istaći podsitit se da je Mijo Mandić, stariji istaknuti bunjevački velikan u periodu izmed dva rata 1921. godine bio izabran za varoškog knjižara, odnosno upravnika biblioteke. Piso je članke o biblioteki, popunio književne zbirke i drugo. Bio je upravnik naše Varoške biblioteke u Subatici do sridine 1932. godine. Tako da su Bunjevci dali takođe velik doprinos da bi ova kulturna ustanova Varoši Subatice bila danas to što jeste.

 


 


U pripunoj sali Dičijeg pozorišta u Subatici u organizaciji Bunjevačkog edukativnog istraživačkog centra „Ambrozije Šarčević“ iz Subatice obilužena je „Dičija nedilja“ pod nazivom „Šta ditetu triba da raste do neba!?“ u ponediljak, 10. oktobra, kroz multinacionalni i multikulturalni program na srpskom, bunjevačkom, mađarskom i hrvatskom jeziku, di su pridstavljene sve navedene nacionalne zajednice.

IMG 7278

Učestvovala su dica iz OŠ „Ivan Milutinović“, OŠ „Majšanski put“, plesni studio „Larisa“ i dica iz KUDŽ „Bratstvo“ iz Subatice sa folklornim tačkama.

IMG 7260

Dica su uživala u programu i naravno štogod novo naučila nigujući multikulturalnost i multinacionalnost kroz pismu, igru i recitacije na jezicima nacionalni manjina koji se koriste na teritoriji Varoši Subatice.

 


 


Republička izborna komisija proglasila je u četvrtak, 29. septembra treću izbornu listu u okviru izbora za Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine, pod nazivom „Bunjevci Sombor – Svi u jednom kolu“. Pridstavnici ove liste, Stipan Budimčević, ovlašćeni pridlagač, Branko Pokornić, prvi na listi i trenutno pridsidnik Izvršnog odbora NSBNM, i Marija Bošnjak, treća na listi, održali su konferenciju za medije, u utorak, 3. oktobra.

IMG 3871

Našu listu čine kandidati pridloženi od strane bunjevački udruženja koji su u prithodnom periodu svojim radom dali velik doprinos u očuvanju bunjevačke kulture, tradicije, običaja, jezika, te samog identiteta Bunjevaca, BKC „Lemeški Bunjevci“, BKC „Bajmak“, Bunjevci iz Lemeša, Čonoplje, Sombora, Bajmaka, Male Bosne, Đurđina. Okupili smo se zajedno, jel nigujemo ono što smo na salašima i selima sačuvali. Smatramo da su izbori slobodni, svi imaje pravo učestvovat u radu novog saziva i zato nas boli izvršen pritisak da nam veče prija pridaje liste četvero nji odustane – kazo je Budimčević.

IMG 3849

Marija Bošnjak je istakala da je iza nje dug period bavljenja kulturom i kulturnom baštinom ovog podneblja.

Sama ne bi mogla ništa uradit, da nisam imala podršku svi oni koji niguju kulturu Bunjevaca, a tako želim radit i dalje. U seoskim sredinama smo zadržali divan i običaje Bunjevaca i to triba nigovat, a to jedino možemo ovako, okupljeni zajedno.

IMG 3864

Divaneć o idejama oko koji su se okupili Branko Pokornić ističe da je lista nastala iz nužde, jel u žurbi prilikom pridaje prve dvi liste nije bilo mista za ljude iz aktivni seoski udruženja.

Sa nama su osnivači i aktivisti najpripoznatljiviji udruženja koja su svojim radom ostavili dubok trag u očuvanju kulture, tradicije i običaja Bunjevaca. Iza nas stoje rad, stvaralački duh, al i tušta manifstacija poput „Izložbe božićnjaka“, „Priskakanja vatre na Sv. Ivana Cvitnjaka“, „Posevećnja žita na Sv. Marka“, „Lemeška Dužijanca“, „Dužijanca u Čonoplji“, „Polivača na Vodeni ponediljak“, „Etno-festivala bunjevački nacionalni ila“, stoji i niz dokumentarni filmova, dičiji edukativni radionica, radionica koja niguju rad sa slamom... – kazo je Pokornić i dodo da su njevi saradnici, volonteri i aktivisti kazali da je vrime da i oni budu kandidati za članove Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, te je dodo.

Kolo je simbol zajedništva, kogod u kolu igra malo bolje, kogod uči, al svi igraje zajedno. Tako i mi želimo, nakon izbora, zajedništvo u Nacionalnom savitu bunjevačke nacionalne manjine. Ako dobijemo glasove, biće nam to vitar u leđa, kako bi nastavili radit, kako bi naše manifestacije bile bolje, obogaćene novim sadržajima u skladu sa novim vrimenom.

Nuz Branka Pokornića, Stipana Budimčevića i Mariju Bošnjak, na listi „Bunjevci Sombor – Svi u jednom kolu“ nalaze se još Edita Lutkić, Ivan Lazić, Kata Kumer, Katica Peić, Petar Benčik, Marija Beretić i Dragica Horvat.

VIDEO PRILOG: BMC

 


 


Kadgod kad je došla druga polovina septembra počeli su se brat kuruzi. Branje kuruza je kadgod bio jedan od teži poslova u odnosu na ris. Kuruzi su se brali u ljuskuri ručno pa su se nosili na salaš na rpu, di se uveče berači okupe oko rpe da gule kuruze od ljuskure koje su posli nosili u čardak.

IMG 2741

U današnje vrime kuruzi se više ne beru ručno već mehanizacijom. Da bi se podsitili kako je to kadgod bilo gospodin Grgo Pećarić idejni nosilac ove manifestacije je bio domaćin na svojoj njivi i salašu koja se nalazi na Čantavirskom putu nadomak Subatice u subatu, 01. oktobra.

IMG 2921

U okviru ove berbe kuruza učestvovali su pridstavnici KUD–a „Aleksandrovo“, Bajmaka i Subatice. Nakon završene berbe kuruza došlo se na salaš di se nastavio čistit kuruz od ljuskure i naravno uvik uz pismu i veselje koja je uvik išla nakon ovaki teški poslova, koji su kadgod bili sastavni dio života Bunjevaca na ovim prostorima.

Ko vridna i radna čeljad Bunjevci su uvik čuvali i nigovali svoje rodne oranice koje su bile izvor života na salašima.

VIDEO PRILOG: BMC