U okviru pripravljanja za tradicionalnu Izložbu božićnjaka u Maloj Bosni koja će bit održana 4. decembra, u organizaciji UG „Bunjevačka vila" je održana radionica za izradu božićnjaka.

IMG 4230

Bila je ovo još jedna prilika da se čeljad okupi, i oni mlađi i oni malo stariji, pa da zajedno nauče, odnosno da svoje znanje o izradi božićnjaka usavrše.

IMG 4235

Radionicu radimo nuz pomoć UK „Centar za kulturu Bunjevaca", tu su nam gosti učenici iz sridnji škula, članovi KUD „Aleksandrovo", al i svi oni koji su bili zainteresovani da nam se pridruži – divanila je Nela Ivić iz UG „Bunjevačka vila" iz Male Bosne.

 

 


 

IMG 6870

U organizaciji KUD „Aleksandrovo", u restoranu „Madera" održan je prvi „Bal za Svetu Katu". Kako ističe Vesna Takač iz KUD „Aleksandrovo", ideja je bila da se svit okupi, malo druži i proveseli, a kako su većina gostivi kadgod bili folklorci, onda se podrazumivalo da će bit i tušta igranja.

IMG 6830

Nakon onog perioda kad nismo mogli ništa zbog korone, sad koristimo više prilika da se okupimo i družimo. Zato i u KUD-u imamo više manifestacija koje organizujemo, pravimo i prelo, igranke, radili smo i običaje za polivače, sitili smo se i kako se kadgod radila berba kuruza – divani Vesna Takač.

 

 


 


Svake godine u organizaciji BKC „Bajmak” se održava Bal za Svetu Katu, koji je ove godine održan u subatu, 26. novembra, u prostorijama KPD „Jedinstvo - Egység“ u Bajmaku.

IMG 5078

Ovaj bal je u sklopu obilužavanja jednog od bunjevački nacionalni praznika 25. novembra „Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostali Slovena“ koja je održana u Novom Sadu 1918. godine.

IMG 5082

I ove godine organizovan je bogat kulturni program i tradicionalna večera uz pivčiji paprikaš. Goste je zabavljo tamburaški orkestar „Rujna zora“, bila je organizovana i bogata tombola sa glavnom nagradom LED Televizorom, a domaćini organizacije su dali sve od sebe da se gosti dobro osićaju.

 


 


U četvrtak, 24. novembra, u prostorijama Bunjevačke matice u Subatici, obilužen je nacionalni praznik Bunjevaca – 25. novembar Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostali Slovena.

IMG 4029

Divaneć o ovom značajnom datumu i za bunjevačku zajednicu, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, kazala je da su Bunjevci ovaj datum obilužavali i onda kad mnogi nisu znali šta je, te dodala:

Uvik smo ga se držali poput vatre koja gori, zato što je to štogod oko čega smo se mi okupljali. To je trenutak kad smo mi bili važni za stvaranje države. Niki to zdravo dobro znaju, niki ne, niki još uče, al je to kamen-temeljac od kojeg ne odmičemo. To je i snaga da radimo dalje i važan datum na kojeg se oslanjamo.

IMG 4017

Okupljene je ko domaćin pozdravio Veljko Vojnić, pridsidnik Bunjevačke matice.

Dragi Bunjevci i Bunjevke, dragi gosti i prijatelji, drago mi je što naš velik praznik proslavljamo u Matici – kazo je on te je naglasio kako je Velika narodna skupština bila misto di se vodilo računa i o pravima malobrojniji zajednica, pa i žena.

IMG 4027

U ime Varoši Subatice, u ime gradonačelnika Stevana Bakića, te u svoje lično ime, Bunjevcima je nacionalni praznik čestito Srđan Samardžić, član Varoškog vića Subotice.

Želim da vi i vaša pokoljenja dugo godina proslavljate ovaj i sve druge praznike i da se u bratstvu, slogi i zdravlju viđamo i dalje.

IMG 4054

O ukviru obilužavanja nacionalnog praznika prisutni su mogli saznat štogod više i o obimnom istaživanju tima od osam profesora s dva fakulteta o istoriji Bunjevaca.

Istraživanje je u početnoj fazi bački Bunjevaca, krećemo od najranijeg perioda i iđemo korak po korak, do vrimena 1918. godine, do 20. vika, kako bi napravili jednu genezu kako su to Bunjevci došli na ove prostore i kaki su trag ostavili. I Velika narodna skupština je poslidica vrlo kompleksnog istorijskog procesa, a ne izolovan slučaj – divanio je, izmed ostalog, prof. dr Boris Stojkovski.

IMG 4065

Prof. dr Đuro Hardi je kroz svoj divan kazo kako su i njegovi profesori znali ko su Bunjevci.

Prof. akademik Slavko Gavrilović je bio naš najbolji stručnjak i naš učitelj za istoriju južnoslovenski naroda na teritoriju Habsburgške monarhije i sićam se da je na tim pridavanjima jedan od segmenata tla današnje Vojvodine pripado Bunjevcima i njevom slavnom poriklu. Kroz ovaj projekat prihvatili smo se amibicioznog zadatka da rezimiramo ono što su naši učitelji do sad kazali, a to nije malo, i da pokušamo novim istraživanjima zaokružit kroz jednu lipu monografiju. Možda je ključni datum u istoriji bunjevačke zajednice zapravo bila Velika narodna skupština – kazo je, izmed ostalog Hardi, podvlačeć podatak da je od 757 narodni poslanika na tom velikom istorijskom događaju bilo 84 Bunjevaca.

U kulturno-umitničkom dilu programa učestvovala je pisnikinja Gabrijela Diklić.