XVII Festival bunjevački ila u Bajmaku
- Detalji
Festival bunjevački ila sedamnaesti po redu, održan je u subotu, 27. avgusta u Bajmaku u organizaciji BKC Bajmak, di je bilo okupljeno priko tridest učesnika koji su došli da pokažu svoja umeća u kuvanju i pravljenju razni poslastica.
Na početku programa prisutnima se obratio pridsidnik BKC Bajmak, Branko Pokornić koji je štogod više kazo o samom festivalu, koji se ove godine organizuje po sedamnaesti put.
Prisutnima se obratila i pridsidnica BNS dr Suzana Kujundžić Ostojić, a Festival bunjevački ila je svečano otvorio Ninoslav Jovanović, državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog koji je istako značaj organizovanja ovaki manifrestacija koje su ujedno i nigovanje i multikulturalnosti i multinacionalnosti na ovim prostorima.
Med prisutnim zvanicama bili su: dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica BNS, Ninoslav Jovanović, državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Marko Marić, pomoćnik gradonačelnika Varoši Subatice, direktor NIU BIC–a Boris Bajić, Stanko Nimčević, pridsidnik Invalida rada Varoši Subatice ko i drugi pridstavnici bunjevački ustanova i udruženja.
U kulturno-umitničkom programu je učestvovalo KUDŽ „Bratstvo“ iz Subatice sa spletom bunjevački igara, vokalna solistkinja Tamara Babić i „Biž“ bend.
Dani bunjevačke kulture održani u Bajmaku
- Detalji
Svake godine se u Bajmaku održavaje Dani bunjevačke kulture u okviru kojeg programa se svaki put premijerno prikaže film vezan za ličnosti, istorijske događaje, datume, vezane za kulturu i tradiciju bački Bunjevaca.
Tako je bilo i ove godine, di je organizaciji BKC Bajmak u petak, 26. avgusta u prostorijama KPD „Jedinstvo – Egyseg“ u Bajmaku, di je premijerno prikazan film pod nazivom „Posijano najdragocinije sime je rič“ koji divani o životu i dilu počasnog građanina Varoši Subatice Marku Peiću.
Biografija Marka Peića
Rođen je u Ljutovu, 4. jula 1913. godine bio je književnik, pozorišni kritičar i onomastičar.
Osnovnu škulu je završio u Ljutovu, a potom se škuluje u Subatici di završava Građansku škulu i Državnu trgovačku akademiju. Piso je prozu (drame, komedije, satiru, novele) i pisme, a bio je i sakupljač narodni umotvorina, pisama, pripovidaka i novela. Bio je saradnik mnogi privredni i ekonomski časopisa. Subatički časopis „Privrednik“ je i uređivo jedno vrime. U okviru Društva ekonomista izdo je nikoliko monografski izdanja s temama vezanim za ekonomiju i statistiku Subatice. Objavio je knjigu „Hiljadu bećaraca“ 1943. godine. Pokrenio je 1933. godine zajedno sa Balintom Vujkovim i Blaškom Vojnić Hajdukom omladinski časopis za književnost i kulturu „ Bunjevačko kolo“. Piso je za „Hrvatsku riječ“ posli 1945. godine a posli prilazi u ekonomsku struku, bio je na mnogim rukovodećim mistima u privredi. Rukovodio je pozorišnim savitom u Narodnom pozorištu u Subatici di je napiso velik broj kritika, prikaza pozorišni pridstava, opera i opereta. U penziju odlazi 1973. i posvećiva vrime pisanju. Zajedno sa Grgom Bačlijom napiso je Rečnik bačkih Bunjevaca 1990. godine i onomastičko dilo Imenoslov bačkih Bunjevaca 1994. godine a „Narodne umotvorine bački Bunjevaca“ i „Poetsku slagalicu“ 1997. godine. Knjigu „Javorova smrt“ – ep u 21. pivanja prema motivima „Slave“ istorikog epa Blaška Rajića izdaje 1998. godine, dopunjeno izdanje „Bećarci“ 2001. godine. Bio je urednik privoda na srpski jezik knjige Bernarda Uyija „Istorija Šokaca, Bunjevaca i bosanskih Franjevaca“ a zajedno sa Lazarom Malagusrkim izdo je knjigu „Pisme i igre u narodnim običajima bački Bunjevaca“, 2001. godine. Nakon godinu dana zajedno sa Belom Tikvickim izdaje knjigu „Horske kompozije za muški hor“ – od narodni do operski arija sa muzikom. Poslidnja njegova knjiga pisama „Oscilacije života“ izdata je 2011. godine nakon njegove smrti.
Bio je prvi pridsidnik reosnovane Bunjevačke matice od 1995. godine i njen počasni pridsidnik. Godine 2010. u okviru obilužavanja Dana Grada Subatice 1. septembra, izabran je za počasnog građanina Grada Subatice a preminio je misec dana nakon dobijanja ovog priznanja, 6. oktobra 2010. godine i saranjen je 8. oktobra 2010. godine.
Film je obuhvatio bogatu radnu karijeru Marka Peića ko i njegov velik i neporocinjiv naučno-istraživački rad koji je doprino da danas Bunjevci imaje strandardizovan jezik koji je u službenoj upotribi ko četvrti jezik u Varoši Subatica. O filmu su divanili sam autor filma Branko Pokornić ko i sagovornici koji su kroz svoja svidočenja o saradnji sa Markom Peićom ko što su: Nikola Babić, podpridsidnik BNS, prof. dr Stojan Berber, Ivan Skenderović, Đurđica Skenderović, Kata Kuntić, pridsidnica odbora za kulturu BNS, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsinica BNS, Emilija Matijević Marjanov, Zvonko Stantić.
U okviru ove večeri je ujedno promovisan i novi šesnaesti po redu Festivalski bilten bunjevački ila.
Održana slamarsko-likovna kolonija „Lemeška jesen“ u Lemešu
- Detalji
Osma po redu slamarsko-likovna kolonija „Lemeška jesen“ održana je u Lemešu od 20. - 21. avgusta, u organizaciji BKC „Lemeški Bunjevci“ iz Lemeša. Na početku samog otvaranja svim prisutnima se obratio Stipan Budimčević, pridsidnik BKC „Lemeški Bunjevci“ iz Lemeša koji je istako značaj održavanja ovaki kolonija u njihovom mistu.
Ova slamarsko-likovna kolonija je još jedna manifestacija u okviru programa obilužavanja jednog od bunjevački nacionalni praznika „Dana Dužijance 2022.“
Kolonija je obuhvatila rad sa slamarima koji su izrađivači slika i predmeta od slame ko i slikare koji su oslikavali slike u raznim tehnikama: ulje, akril, pastel...
Dica koja su učestvovala su dica koja su u pridhodnom periodu radila kroz slamarske radionice, pa su po prvi put imali prilike učestvovat na ovoj koloniji. Ovakve kolonije služe upravo i mladima koji nemaju priviše prilike da se upoznaju sa raznim tehnikama rada, kako sa slamom, a tako i vezano za slikarstvo da upoznaju nove tehnike rada, ljude i da usavršavaje svoj rad.
Med prisutnim zvanicama bili su pridsinik IO BNS Branko Pokornić, direktor BMC Mirko Bajić ko i pridstavnici bunjevački ustanova i udruženja.
Slikari koji su bili učesnici ove kolonije su Milorad Konjević, Ivan Šarčević Šarac, Lana Čemerlić, Svetlana Zarić i Svetlana Manojlović a slamari: Marija Cerna, Marija Beretić, Marija Antal, Olga Kiš, Miljana Maluckov, Anamarija Krunc, Zorica Krunc, Adriana Ivković Ivandekić, Lena Crnković i Kata Kumer. Ova menifestacija je podržana od strane Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje, Ministarstva za kulturu, BNS i UK „Centar za kulturu Bunjevaca“.
Strana 25 od 141
