- Detalji
Povodom obilužavanja jednog od bunjevački nacionalni praznika „Dana Dužijance 2022.“ Bunjevačka matica je svečano otvorila izložbu slika u sridu, 10. avgusta, pod nazivom „Dani Dužijance 2022.“.
Ova izložba slika je obuhvatila slike koje su nastale tokom više godina sa kolonije slikara koju svake godine organizuje UG „Bunjevačka matica“ a koja će ove godine bit organizovana od 19 - 21. avgusta na Paliću.
Ovu izložbu svečano je otvorio pridsidnik UG „Bunjevačke matice“ Veljko Vojnić, a o radu likovnog odbora ove institucije štogod više je kazo Ivan Šarčević – Šarac poznati bunjevački slikar.
Na ovoj manifestaciji prisustvovao je podpridsidnik BNS-a Nikola Babić, ko pridstavnici bunjevački institucija, udruženja i mediji.
- Detalji
U organizaciji BKC Sombor–Čonoplja po prvi put je organizovana dužijanca koja se po sedmi put organizuje ko Čonopljanska bunjevačka Dužijanca u nedilju, 07. avgusta, u Čonoplji u povodu obilužavanja jednog od bunjevački nacionalni paznika „Dana Dužijance 2022“, di je tim povodom služena Sveta misa Zafalnica u crkvi Svi Sveti u Čonoplji.
Blagoslovljen kruv od novog žita, vinac i krunu nosili su bandašica i bandaš čonopljanske Dužijance – Sara Stričević i Bojan Fratrić.
Svetu misu – Zafalnicu na kojoj se blagosilja kruna od žita i kruv od novog brašna, pridvodio je velečasni Laslo Hajdu. Bandašica i bandaš poneli su posvećen kruv i krunu i svečano ga pridali podpridsidniku BNS gosp. Nikoli Babiću.
Posli svečane mise povorka sa bandašom i bandašicom sa fijakerima je prošla kroz centar Čonoplje, di je isprid crkve Svi Sveti održan kratak kulturno-umitnički program di je odigran splet bunjevački igara KUDŽ „Bratstva“ iz Subatice, a gospodin Antun Petrović je pročito kratak tekst vezan za žetvene običaje kod Bunjevaca.
Svečanost „Čonopljanske bunjevačke Dužijance” uveličali su podpridsidnik BNS Nikola Babić, pridsidnik IO NSBNM Branko Pokornić, odbornik Varoši Subatice Dragan Kopunović, direktor Bunjevačkog media centra, Mirko Bajić, pridstavnici bunjevački udruženja i brojni gosti iz Subatice, Bajmaka, Čonoplje, Lemeša, Sombora i okolni mista.
- Detalji
U organizaciji Bunjevačkog media centra iz Subatice u subotu, 6. avgusta, organizovana je promocija knjige bunjevačke pisnikinje Marije Feher pod nazivom „Pisme moje duše“ u svečanoj sali Varoške kuće u Somboru. U svečnom programu pridstavljanja knjige učestvovali su glumica Ljiljana Markovinović, recitatori: Martina Marton, Sara Stičević, Teodora Jozić i Anja Knežević koji su čitali pisme autorke. Med prisutnim zvanicama bili su: direktor NIU BIC–a Boris Bajić, direktor Bunjevačkog media centra iz Subatice, Mirko Bajić ko i pridstavnici bunjevački institucija i udruženja ko i ljubitelji pisane riči. Promociju ove knjige pratila je i izložba slika Jenea Višinka poznatog somborskog slikara koji je bio ilustrator slika koje su ušle u zbirku pisama ove nove knjige.
Marija Feher je rođena 1946. godine u Nenadiću, a danas živi u Čonoplji. Inspirisana salašima, običajima i bunjevačkom tradicijom, devedeseti godina prošlog vika napisala je svoje prve stihove. Osnivanjem kulturno-umitničkog društva Bunjevačka grana u Čonoplji, za potribe nigovanja bunjevački običaja, počinje pisat i prve prozne tekstove u vidu igrokaza i šaljivi skečeva. Njene pisme čitane su i objavljivane u štampanim crkvenim izdanjima ko što je „Zvonik“ i u nikoliko tematski zbirki somborski kulturno umitnički društava.
Salaši ko neprisušna inspiracija, zauvik su ušli u Marijine stihove. Kroz pisme Marija se prisića lipote ditinjstva i odrastanja na salašu, običaja i adeta za Uskrs, Božić, prela, dužijance…
U njezinim igrokazima i manjim pozorišnim komadima, sačuvani su duh i tradicija vrimena i bunjevački običaja, kroz koje je oslikavala svakodnevni život bunjevačke čeljadi i salaša. Često je sa puno ljubavi i priznatog talenta zaigrala u svojim pozorišnim komadima a njene uloge redovno su pofaljene i nagrađene na nivou amaterizma.
Marijini stihovi i prozni tekstovi pisani su isključivo na bunjevačkoj ikavici, čime je naročito doprinela očuvanju bunjevačkog nacionalnog identiteta. Ko svaka prava majka u srcu sa svojom dicom i unučadima dokazala se i u stvaranju dičije poezije. Nekolicina njezini dičiji pisama štampane su u zbirki Tandrčak i njegovo blago, a jedna od pisama dobila je misto i u udžbeniku bunjevačkog jezika.
Poezija inspirisana virom i duhovnošću a motivisana obilužavanjem tradicionalni virski običaja u Čonoplji i okolnim salašima, takođe je našla svoje misto med Marijinim pismama.
O poeziji Marije Feher divanio je Milan Stepanović recenzent ove knjige ko i sama autorka koja je pročitala par svoji pisama. U kulturno-umitničkom dilu programa nastupili su vokalna solistkinja Tamara Babić uz klavirsku pratnju Gordana Papića sa repertoarom pisama koje su vezane za Sombor varoš a koje su ujedno i bile inspiracija za pisanje poezije Marije Feher. Na kraju programa nastupili su sa spletom bunjevački igara GKUD Sombor.
