- Detalji
U okviru obilužavanja Dana maternjeg jezika, a u organizaciji Bunjevačkog edukativnog i istraživačkog centar „Ambrozije Šarčević“ i nuz podršku Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca“, u Čitaonici Gradske biblioteke održana je naučna tribina „Značaj maternjeg jezika i manjiskih jezika“.
Zanimljivo pridavanje održo je dr Martin Henzelmann, naučni saradnik Univerztiteta u Nemačkoj, odnosno Instituta za slavistiku. U svom radu Henzelmann se, izmed ostalog, bavio i bunjevačkim jezikom za kojeg tvrdi da se može svrstat u grupu mikro-jezika, da se mož nazvat jezikom i da nikako nije dijalekt kakog drugog jezika..
– Bunjevci nemaju državu, ali imaju književnost, radili su na standardizaciji jezika, i to su kriterijumi po kojima i zaista imaju svoj jezik. Bunjevački koristi mali broj govornika, ali rad na standardizaciji je jedan od najvažnijih elemenata. Bavim se slavenskim jezicima, posebno jezicima manjina, a o Bunjevcima je bilo vrlo malo istraživanja u Nemačkoj i inostranstvu uopšte. Zato mi je bilo važno da vidim kako se ovaj jezik razvijao i šta Bunjevci misle o svojem jeziku – kazo je dr Henzelmann, pa nastavio:
– Urađeno je mnogo, uz standardizaciju se radilo dosta na razvoju književnosti, izdavaštva. Kakva će biti perspektiva bunjevačkog zavisi od govornika, institucija, ali i države. Uz podatke da su Bunjevci vidljivi u javnom prostoru sa svojim jezikom, da imaju institucije, da se u školama uči bunjevački, da se na bunjevačkom pišu knjige i da je jezik standardizovan, možemo zaključiti da perspektive ima.
Domaćin naučne tribine bila je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. Kako kaže, standardizacija jezika je bila od izuzetne važnosti za Bunjevce.
– Želili smo da tim dostignemo prava koja imaje ostale nacionalne manjine, a time je bunjevački dostigo nivo koji je moro imat od početka, kako smo to i tvrdili. U toku je uvođenje bunjevačkog ko službenog jezika u šest teritorijalni cilina na nivou Subotice, a u planu je da utičemo da se u tom smislu i promini Statut Subotice. Dica u školama uče svoj jezik, ne govor, to je važno jel diskriminacija često kreće od jezika, a generacije Bunjevaca su to itekako ositile.
VIDEO PRILOG:
- Detalji
U organizaciji Bunjevačkog edukativnog i istraživačkog centra „Ambrozije Šarčević” u četvrtak, 13. februara, održano je peto takmičenje u deklamovanju. Učenici, nji dvadeset i sedmero, bili su podiljeni u dvi uzrasne grupe, a nakon što je žiri pažljivo saslušo sve recitacije, proglašeni su i najbolji.
Kako je kazala dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica BEIC „Ambrozije Šarčević”, svi koji su nastupili su već pobidnici, a oni najbolji će pridstavljat bunjevačku zajednicu na Gradskoj smotri recitatora, al i na obilužavanja Dana maternjeg jezika.
- Detalji
Kako je to i običaj, 2. februara, na Marin, Bunjevci su obilužili jedan od svoja četri nacionalna praznika „Dan Velikog prela”. U znak sićanja na 1879. godinu, kad je Veliko prelo prvi put javno održano, u organizaciji „Pučke kasine”, i danas, se Bunjevci rado okupljaje sa idejom da pokažu da nisu odustali od tradicije, jezika, običaja i kulture, a prija svega ne od svojeg porikla.
- Prelo koje raste iz godine u godinu je znak da se bunjevačka zajednica budi, da ljudi imaje želju i potribu okupljat se i slavit. Od 1879. godine i prvog javnog okupljanja, do ovi godina kad smo već ozbiljno zagazili u 21. vik nismo pronašli ništa bolje da bismo se družili, osićali se lipo i pokazali da je naša zajednica i dalje vitalna i da se borimo za svoja prava – istakla je Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine.
Med brojnim zvanicama i gostima, prisutne je pozdravio i gradonačelnik Subotice, Bogdan Laban, koji je, izmed ostalog, istako:
- Lokalna samouprava kao i svake godine koristi priliku da čestita praznik Bunjevcima i da im poželi da i u budućnosti proslavljaju ovakve značajne datume na ovaj način. Mi ćemo biti siguran sagovornik u svemu što može da pomogne nacionalnoj zajednici Bunjevaca u očuvanju njihovog identiteta, kulture, jezika i svega ostalog što čini i bogatu kulturnu baštinu Subotice – kazao je gradonačelnik Laban.
Nacionalni praznik Bunjevaca organizovala je Ustanova kulture „Centar za kulturu Bunjevaca”, nuz podršku NSBNM, a nisu zaboravljeni ni tradicionalni elementi proslave, izbor najlipše preljske pisme i najlipše prelje. Najlipšu preljsku pismu je i ove godine napisala Gabrijela Diklić, a nosi naziv „Majkina želja”.
Med deset kandidatkinja, za najlipšu prelju izabrana je Nevena Vidaković, Minea Mijatov je prva, a Nikolina Đurašinović druga pratilja.
VIDEO PRILOG:
