- Detalji
Kako se to i moglo očekivati, centralna tačka sedme sidnice Skupštine Subotice bila je ona o kojoj se raspravljalo o Predlogu za prominu Statuta Grada Subotice. Kako se to takođe moglo očekivati, ova tačka je izazvala oštre polemike, ali i oštar komentar gradonačelnika Subotice Stevana Bakića. Konačno, sa 58 glasova za 2 protiv, pokrenute su procedure koje će za krajnji cilj imati uvođenje bunjevačkog jezika med službene jezike u Subotici, gde se već nalaze srpski, mađarski i hrvatski jezik.
– Danas je veliki dan za Suboticu, istorijski momenat za bunjevačku zajednicu. Izglasana je odluka o promeni Statuta za prilagođavanje uvođenju bunjevačkog jezika kao službenog u Subotici. Malo sam razočaran ponašanjem Tomislava Žigmanova i njegovom nerazumnom reakcijom, izvrtanjem određenih istorijskih činjenica, pa i indirektnim pretnjama sa nesagledivim posledicama. Obrazložio sam kako ne dolazi do prekida korišćenja hrvatskog jezika, nego se radi uvođenje bunjevačkog. Subotica time pokazuje veliki demokratski kapacitet, svi smo ponosni na raznolikost, na naš život jednih sa drugima. Bunjevačka zajednica živi i radi na teritoriji Subotice više od tri veka, i tokom tog vremena samo doprinosi dobrobiti ovog grada. Nikada bunjevačka zajednica nije bila ta koja je bila protiv kada su nekom davana prava. Dodaću da je, i prilikom uvođenja hrvatskog jezika kao službenog sve bilo po istoj ovakvoj metodi – naglasio je Bakić.
Gradonačelnik je podvuko kako je inicijativa pokrenuta od strane Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine čiji su pridstavnici pokazali da su u pridhodni dvadeset godina stručno radili na standardizaciji jezika.
– Taj jezik je priznala država Srbije. To je kraj priče o pitanju jezika. Zaokružujemo celinu sa kojom se svi možemo hvaliti, četiri nacionalne grupacije u strukturi Subotice imaju svoj jezik u službenoj upotrebi. Umesto da svi budemo složni, da nam svima bude drago, vidite reakcije. Izuzetno poštujem moje Bunjevce, zaslužili su to, mnogo su uradili za Srbiju, a ko god poštuje moju Srbiju, poštujem i ja njega – kazo je gradonačelnik Bakić nakon donošenja odluke.
Mirko Bajić, odbornik u Skupštini Subotice, ali i pridsidnik Saveza bačkih Bunjevaca, te član NSBNM, dan kada je doneta odluka o promini Statuta koja omogućava uvođenje bunjevačkog kao službenog jezika, je istorijski.
– Konačno je na ovaj način u potpunosti prihvaćeno da su Bunjevci narod, nacionalna manjina u Republici Srbiji kojoj se priznaje da ima svoju kulturu, tradiciju i svoj jezik. Mi time ne nanosimo nikakvu štetu drugima. Naprotiv, svima priznajemo i prihvatamo da koriste jednako prava, ali i mi zahtevamo da budemo u tome ravnopravni. Znamo za osporavanja koja potiču od hrvatske nacionalne manjine. Njihovo je pravo da kažu šta misle, a ja ću da im kažem da oni koji u Subotici smatraju da su Hrvati su poreklom Bunjevci. Ovim što smo mi uradili, štitimo u stvari i jezik njihovih predaka i trebali bi da nam čestitaju. Pružamo ruku prijateljstva, neka prihvate činjenice. Mi poštujemo sve koji se osećaju kao Hrvati, ali i mi tražimo da imamo pravo da se osećamo kao Bunjevci – kazo je Bajić, koji je svoje izlaganje za govornicom, vidno emotivan, počo ričima:
– Da ovo mogu vidit naše majke i pramajke, dide i pradide , ne bi mogli virovat... Fala.
Inače, tokom trajanja skupštine protumačeno je kako Zakon o službenoj upotribi jezika i pisma dozvoljava „pozitivnu“ diskriminaciju po pitanju uvođenja jezika u službenu upotribu i oni zajednica koje ne ispunjavaju potribnu od 15% stanovništva. Takođe, nedvosmisleno se moglo potvrditi da je izražena većina odbornika bila za ovaku odluku, a kako je to spomenio i dr Balint Pastor, pridsidnik Skupštine Subotice, ona je ujedinila i poziciju i veći dio opozicije.
U svojim izlaganjima je Jelena Vujović podsitila na ulogu Bunjevaca na Velikoj narodnoj skupštini, dok je Dragan Kopunović naglasio kako će gradonačelnik Bakić ući u istoriju kao veliki prijatelj Bunjevaca.
– Hvala i gospodinu Pastoru koji je podržo našu inicijativu. Osećam se ponosno, konačno ravnopravno, kao Bunjevac, kao član ove Skupštine, kao stanovnik Subotice – kaže Kopunović.
I Veljko Vojnić je naglasio kako nema većeg datuma u novijoj istoriji Bunjevaca.
– Ovo je istorijski dan za bunjevačku nacionalnu manjinu. Ovo je grad koga su gradili Bunjevci, i u kome je krajem 19. i početkom 20. veka živelo 60.000 Bunjevaca. Pogledajte sve popise, videćete da su se Bunjevci izjašnjavali isključivo kao Bunjevci, iako su imali mogućnost da se izjasne i kao Hrvati – kazo je Vojnić, te se osvrnio i na Dekret iz 1945. godine kojim su Bunjevci poništeni.
O tome je govorio i Dragutin Soković:
– Ovim ispravljamo grešku iz režima koji nije bio nimalo prijateljski prema Srbima i Bunjevcima, a zna se ko je na Velikoj narodnoj skupštini doneo odluku o prisajedinjenju matici Srbiji.
Kako je naglasila Jelica Santrač, čestitke zaslužuje bunjevačka zajednica.
– Čestitam i gospodinu Bajiću koji se dugo borio za svoj narod, nije bilo lako. Zajednici hrvatske manjine iskreno želim da istraju u svojim namerama, mi smo jedno demokratsko društvo u kome ima prostora za sve nacionalne manjine. Ako ćemo vas gradonačelniče pamtiti po nečemu dobrom, to će biti po ovome – dodala je ona.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Subotici živi 35,65% Mađara, 27,02% Srba, 10% Hrvata, te 9,57% Bunjevaca, a upravo će ove zajednice imati službeni jezik u upotribi.
- Detalji
U bunjevačkoj zajednici obilužen je još jedan nacionalni praznik – „23. februar, Dan izbora prvog Nacionalnog savita”. Zbog poznati epidemiološki okolnosti obilužavanje nacionalnog praznika proteklo je u skromnijem obliku, al nuz iste vridnosti.
Ovogodišnje slavlje proteklo je i u znaku obilužavanja punolitstva Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, te u znaku dobitnika tradicionalni priznanja koje Savit dodiljiva istaknutim pojedincima, institucijama, organizacijama i udruženjima u više oblasti.
Tako je priznanje „Blaško Rajić” dodiljeno Festivalu bunjevačkog narodnog stvaralaštva KUD „Bunjevka”, za doprinos u razvoju institucija i očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca; priznanje „Mara Đorđević Malagurski” pripalo je Tamari Babić, za poseban doprinos u oblasti kulture i književnosti Bunjevaca; priznanje „Mijo Mandić” pripalo je Svetlani Mormer za poseban doprinos u oblasti obrazovanja Bunjevaca; a priznanje su dobili i pridstavnici Nacionalnog savita mađarske nacionalne manjine za podršku u očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca. Ivanu Sedlaku je posthumno dodiljeno priznanje „Ambrozije Šarčević” za poseban doprinos u oblasti naučno-istraživačkog rada Bunjevaca, a priznanje je primio njegov sin Nikola Sedlak.
Divaneć o protekli osamnajst godina, al i neobičnoj godini koja je iza nas, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM, istakla je kako je urađen velik poso u proteklom periodu.
– Od dana osnivanja Savita prošlo je tačno osamnajst godina. Ako pogledamo šta je sve urađeno u tom vrimenskom periodu vidićemo kako smo u obavljenom poslu i godinama koje navršavamo postali punolitni u svakom pogledu. Na početku rada Savita bilo je potribno izgradit sve, od nule, kod kulture, obrazovanja, informisanja i službene upotribe jezika i pisma. Tokom godina rada naučili smo kako se moramo uzdat u sebe i znat šta nam je potribno kako bi se izgradili ko nacionalna manjina i onda svim raspoloživim sridstvima i upornošću koja nam je svojstvena ić do cilja. Prošla godina bila je specifična za cio svit, pa i za nas, naše institucije i udruženja. Bilo je potribno aktivnosti koje smo obavljali iz korena prominit, prilagodit se neredovnom prilivu sridstava, i onom što nam je najteže palo - bit što manje u bliskom kontaktu sa svojim narodom. I nuz take uslove smo održali sve planirane manifestacije, i bilo je dobri rezultata. Tako ćemo 2020. godinu pamtit potom što je u njoj izašo prvi udžbenik na bunjevačkom jeziku, u sridnjim škulama su upisani prvi đaci na bunjevački, započeto je pisanje istorije bački Bunjevaca, počo je rad na bunjevačkoj gramatiki i pravopisu – kazala je dr Kujundžić Ostojić, te se zafalila i svima onima koji, na žalost, više nisu med živima, a koji su u radu Savita i jačanju zajednice dali velik doprinos.
- Detalji
U okviru obilužavanja „Dana maternjeg jezika” Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine i Gradska biblioteka u Subotici dodatno su učvrstili već dobru saradnju. Naime, gosti iz NSBNM su pridstavnicima Biblioteke uručili izdanja na bunjevačkom jeziku koja će bit dostupna na pozajmnom odiljenju Gradske biblioteke u Subotici.
– Najstarija ustanova kulture u Subotici ima dugu tradiciju saradnje sa svim etničkim zajednicama u gradu, a posebno ističemo bunjevačku nacionalnu zajednicu. Imamo iza nas uspešnu višegodišnju saradnju, a sada ona postaje još bolja. Opredelićemo i jedan prostor gde će biti istaknuta literatura koja će se odnositi na bunjevačku kulturu i tradiciju – istako je, izmed ostalog, Dragan Rokvić, direktor Gradske biblioteke u Subotici.
Divaneć o dobroj saradnji, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM, je obavistila kako je ovom prilikom pridato stotinjak knjiga.
– Tu su izdanja razne tematike, sve ono što smo stvarali u okviru bunjevčke zajednice u protekli i više od osamnajst godina. Mislim kako je ovo lip poklon čitalačkoj publiki Subotice i svima onima koje zanima o čemu smo pisali. Pripravljamo i nova izdanja, jedno će bit dvojezična knjiga, na osnovu stari tekstova mađarski istoričara i etnografa. Koristimo priliku kako bi uradili štogod i za naš narod u Mađarskoj koji se bori za ostvarivanje svoji prava – dodala je dr Kujundžić Ostojić.
