Detalji

Objavljeno 16 Mart 2021

Procedura koja je u toku, a koja za cilj ima uvođenje bunjevačkog jezika kao službenog na teritoriji Grada Subotice, bila je tema konferencije za medije u Savezu bačkih Bunjevaca. U SBB-u su zafalni odbornicima u Skupštini Subotice, gradonačelniku Bakiću i pridsidniku Skupštine dr Pastoru, ali su zabrinuti zbog svega onoga što se desilo nakon Skupštine Subotice na kojoj je procedura pokrenuta.

Reakcije pridstavnika hrvatske nacionalne manjine su, kako kaže Mirko Bajić, pridsidnik Saveza bačkih Bunjevaca, „vrhunski oblik licemerja i nepoštovanje ljudski i manjinski prava“.

– Zapanjeni smo podrškom zvanični institucija Republike Hrvatske takvim stavovima u kojim se otvoreno Bunjevci u Srbiji smatraju Hrvatima – podvlači Bajić i naglašava:

– Bunjevci su autohtona nacionalna manjina u Republiki Srbiji, po istim Ustavnim i Zakonskim pravima kao i sve druge nacionalne manjine, pa i hrvatske nacionalne manjine. Bunjevci imaju svoj nacionalni savit, imaju svoju kulturu, tradiciju i svoj jezik.

Divaneć na konferenciji Bajić je naveo da je lokalna samouprava imala obavezu da bunjevački jezik uvede u službenu upotribu u svim naseljenim mistima u kojima ima više od 15% izjašnjeni Bunjevaca po poslidnjem popisu, a takvi je, prema poslidnjem popisu šest. Ta obaveza nije sprovedena dvi godine, pa su Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine i Savez bačkih Bunjevaca, tražili, pa i zvanično uputili inicijativu, da se ova obaveza sprovede.

– Na tu inicijativu Nacionalnog savita, stav Skupštine Subotice je da se bunjevačkoj nacionalnoj manjini uvede službeni jezik na teritoriji cilog grada, po principu pozitivne diskriminacije, kao što je, po istom principu, uveden i hrvatskoj nacionalnoj manjini (za takvu odluku glasalo je 58 od 60 odbornika – protiv su bili samo dva odbornika DSHV-a). Po poslidnjem popisu Bunjevaca u Subotici živi 9,57%, a Hrvata 9,98%. Hrvati službeni jezik koriste u Subotici u punom kapacitetu na teritoriji cilog grada, po istom principu pozitivne diskriminacije (Hrvata, isto ko i Bunjevaca, više od 15% ima samo u šest naseljeni mista u gradu), i niko im to pravo ne osporava, niti im se uvođenjem bunjevačkog jezika u službenu upotribu to pravo umanjuje po bilo kom osnovu.

Sa druge strane reakcije koje stižu od pridstavnike hrvatske zajednice potvrđuju da se narušavaju prava Bunjevaca.

– Stavovima koje iznose, pridstavnici Hrvata jasno tvrde da su Bunjevci u stvari Hrvati. Time se direktno krše ustavna prava, ko i ljudska i manjinska prava svi građana Republike Srbije koji se izjašnjavaju ko Bunjevci i koji imaju ustavno i zakonsko pravo na status nacionalne manjine u Republiki Srbiji, sa svim elementima koji taj status definišu – identitet, kultura, tradicionalno nasliđe i jezik.

Na kraju Bajić i ističe da je ovo samo jedan od primera koji potvrđuju istrajnu odluku pridstavnika bunjevačke zajednice da se Dekret iz 1945. godine proglasi ništavnim.

– Reakcija pridstavnika Hrvata u Srbiji, i podrška iz Hrvatske takvim stavovima, samo potvrđuje da se Naredba iz 1945. godine, kojom se svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu, mora konačno proglasiti aktom asimilacije i Bunjevcima da se vrati sve oduzeto primenom te naredbe.

Detalji

Objavljeno 08 Mart 2021

Pridstavnici Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine su, kroz konferenciju za novinare, u ponediljak, 8. marta, divanili o značaju odluke Skupštine Subotice kojom se pokreću procedure koje će za krajnji cilj imat uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotribu u Subotici.

Podsitićemo, rič je o inicijativi NSBNM, koja je potom pritočena u pridlog Stevana Bakića, gradonačelnika Subotice, te podržana od većine varoški odbornika na sedmoj sidnici Skupštine Subotice, održanoj 4. marta.

Izražavajuć zafalnost gradonačelniku Subotice, te ciloj Skupštini koja je ubedljivo glasala za pridlog, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM, je istakla kako je, bar ona lično, imala osićaj kako je taj čin na niki način vraćanje duga Bunjevcima koji su Suboticu u velikoj miri i gradili i koji su prija stotinjak godina bili većinsko stanovništvo.

– Bunjevci su utkali svoju kulturu, tradiciju, maternji jezik, sve ono što nas čini posebnim u Suboticu. Na ovaj trenutak smo čekali dugo. Prija dvi nedilje smo proslavili 18 godina postojanja Savita, a 15 godina smo radili na standardizaciji jezika. Korišćenje jezika nas je dovelo da shvatimo kako mora postojat jedan modifikovan način kojim se obraćamo svojim čitaocima, slušaocima, kroz razvoj medija, ko i za pisanje udžbenika. Jel, bunjevački se, prvo ko govor, a posli ko jezik, u škulama uči već 15 godina. Sve su to razlozi koji su vodili ka standardizaciji jezika, a osim tog smo radili i terensko istraživanje jezika, kroz „Ričnik“ izdat od Matice srpske... Uradili smo gramatički i pravopisni priručnik, čekamo uskoro i prošireno, akademsko izdanje. Sad smo ponosni, srićni i zadovoljni, jel smo konačno dobrodošli u Subotici, ravnopravni sa svima. Otvara se novo poglavlje za našu zajednicu!

Veljko Vojnić, podpridsidnik NSBNM, te pridsidnik Odbora za službenu upotribu jezika i pisma u Savitu, podvuko je kako je ovo pokazatelj čvrstog stava Srbije po ovom pitanju.

– Na ovaj način su Republika Srbija i Grad Subotica pokazali kako čvrsto stoje iza Univerzalne povelje od ljudskim pravima iz 1948. godine, iza Međunarodnog zakona od ljudskim pravima, te kako se poštivaje Ustav i zakoni Republike Srbije. Svako ko se ovom protivi, u stvari se suprotstavlja i ovim dokumentima koji su garant civilizacijskog napritka naše zajednice, onog što je stremljenje cile civilizacije, a to je kako veliki i moćni štite slabije, nejake i obespravljene.

Odluku pozdravlja i Mirko Bajić, takođe podpridsidnik NSBNM, i naglašava kako je sad konačno jasno – Bunjevci su autohtona nacionalna manjina u Srbiji.

– Bunjevci imaje svoje ime, nacionalni status, kulturu, tradiciju i svoj jezik. Podsitiću, na bunjevačkom se u ovoj varoši divanilo zdravo odavno, a divani se i danas. Što se tiče oni koji ovu odluku kritikuju, triba znat kako u Subotici Hrvati pravo na službenu upotribu jezika imaje već 18 godina i kako to pravo koriste u punom kapacitetu. Dobili su ga po istom principu pozitivne diskriminacije, jel, ako ćemo gledat poslidnji popis, ni nji nema 10% u Subotici. Hrvata je u Subotici 9,98%, a kako je naši 9,57% manje od 10%, tako je i ovo manje. Njevo pravo nismo nikad osporavali. Kad je taka odluka donošena i ja sam bio odbornik i glaso sam, jel smatram kako svako ima pravo koristit svoj maternji jezik – kazo je Bajić i dodo:

– Po ko zna koji put je odbijena naša javno pružena ruka saradnje, jel bi nabolje bilo kad bi se svi pomagali međusobno, u cilju kako bi bolje živili i zajedno se razvijali.

Divaneć o odlukama Skupštine Subotice od 4. marta Branko Pokornić, pridsidnik Izvršnog odbora NSBNM, ističe kako su one istorijske.

– Za nas Bunjevce je značajno što smo u ovoj varoši konačno dobili pravo koristit i zvanično naš maternji, bunjevački jezik. Više se niko neće smijat, ni nama, ni našoj dici, a često smo puta tako i prolazili. Prid nama je još velik i odgovoran poso, kako po pitanju obrazovanja, kulture, običaja, tradicije, jezika, al smo dobili i velik podstrek. Jel, moramo, koliko je god to moguće, zaustavit dalju asimilaciju Bunjevaca i oduzimanje naši kulturni dobara i prisvajanje istorijski činjenica.