- Detalji
Bunjevci su u četvrtak, 23. februara, obilužili jedan od četri nacionalna praznika – „Dan osnivanja Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine“. Svako obilužavanje ovog praznika je značajno, jel potvrđiva da Bunjevci u Srbiji imaje sva prava ko i ostale manjine, a ovogodišnje obilužavanje je bilo od posebnog značaja – NSBNM postoji već ravno 20 godina.
– U ovo veče se utaklo sve ono što su naši stari kadgod klapili da urade, a nas je pogledala srića da smo sve to u dobrom dilu i ostvarili. Počevši od standardizacije jezika, uvođenja bunjevačkog u službenu upotribu u Subatici, u osnovne i sridnje škule, do tog da imamo svoje medije, način da proslavimo sve što nam je bitno, da imamo dobru komunikaciju, počev od Varoši, Pokrajine, pa do Republike, pa i sa našim Bunjevcima u Mađarskoj. U bliskoj budućnosti nas čeka da posli dvadeset podstanarski godina konačno dobijemo svoj prostor – „Bunjevačku kuću“ – istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM.
U znak zafalnosti najvridnije priznanje NSBNM – „Ivan Antunović“, za poseban doprinos očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca, dodiljeno je Republiki Srbiji, a u ime pridsidnika Aleksandra Vučića priznanje je primio Nikola Selaković, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
– Ovo je značajno priznanje koje Bunjevci dodiljivaje svojoj državi. Bunjevci su narod čija sudbina baš, ko ni sudbina Srba, često nije bila laka, a neritko smo sudbu i dilili tokom naše zajedničke istorije. Nećemo zaboravit vaše učešće i doprinos kojim je ispisana istorija tokom različiti perioda naši života na ovim prostorima, u borbi za slobodu i slobodnu otadžbinu – naglasio je Selaković, podsitivši na istorijsku odluku iz 1918. godine, na 25. novembar, kad su svoj glas za prisajedinjenje Banata, Bačke i Baranje dali i Bunjevci, odnosno 84 delegata iz ove zajednice.
– Razumimo vašu potribu da se sačuvate i očuvate, oduprete pokušajima prisvajanja vaše kulture el negiranja vašeg identiteta. Veoma je važno da budete spokojni i mirni u očuvanju svoje samobitnosti. Ustav Republike Srbije garantuje nepovridivost jednom ostvareni prava nacionalni manjina. To znači da ako je jednom dostignuto neko pravo, nikada više, ni jednim zakonom ne mož bit unazađeno. Za vas koji ste prošli kroz golgotu posli Drugog svitskog rata, to je jedna od najvažniji odredbi našeg Ustava.
Okupljene je pozdravio i Žolt Sakalaš, pokrajinski sekretar za obrazovanje upravu propise i nacionalne manjine-nacionalne zajednice, koji je naglasio da su Bunjevci važan element multikulturalnosti Vojvodine.
– Stotine godine su prošle od kako su se Bunjevci naselili u Vojvodini i učinili je boljom, vridnijom i bogatijom sredinom. Bunjevačka zajednica dala je jednu naročitu boju u koloritu ćilima nacionalni manjina u našoj Pokrajini. Koliko je taj ćilim poseban uviđamo u činjenicu da u Vojvodini, u skladnom suživotu i uzajamnom poštivanju istrajava 29 nacionalni zajednica – poručio je Sakalaš, te je naglasio da je u bunjevačkoj zajednici dosta tog urađeno po pitanju očuvanja jezika, tradicije i kulturnog nasliđa, a pogotovo pripoznavanja Bunjevaca ko autohtone nacionalne zajednice.
Stevan Bakić, gradonačlenik Subatice, naglasio je kako je u protekle dvi i po godine urađeno tušta po pitanju očuvanja običaja, tradicije i kulture Bunjevaca.
– Maj 2021. godine biće upisan zlatnim slovima u istoriji bunjevačke zajednice, kad je i zvanično bunjevački jezik uveden u službenu upotribu na teritoriji Subatice. Tim smo stavili pečat na jednakost i specifičnost naše multietničke Subatice.
Gradonačlenik Subatice je podvuko velik demokratski iskorak u slobodi govora i izjašnjavanja, te je dodo da se u Srbiji posebna pažnja vodi o statusu nacionalni manjina.
– Ovo je prilika da vam čestitam nacionalni praznik i velik jubilej, al i da izrazim veliku zafalnost bunjevačkoj zajednici koja večeras uručiva najveće priznanje. Možem samo obećat da će Varoš Subatica uvik bit podrška očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca, ko i ostali zajednica, da ćemo zajedno uradit još tušta lipi stvari za našu varoš.
Obilužavanju nacionalnog praznika prisustvovali su i Biljana Marković, pridstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Milica Rodić, pridstavnica OEBS-a u Srbiji, članovi aktuelnog saziva NSBNM, ko i članovi prithodna četiri saziva Savita, pridstavnici udruženja, te drugi brojni gosti.
Svečanost je obogaćena prigodnim kulturno-umitničkim programom, nuz folklor, muziku i prigodne stihove, a učestovali su KUDŽ „Bratstvo“, Majda Tumbas, Viola Biro, Anabela Stantić, Tanja Stantić, Gabrijela Diklić, i Tamburaški orkestar „Rujna zora“, dok je dokumentarni film u produkciji UK „Centar za kulturu Bunjevaca“ koncizno pridstavio rad Savita u protekle dvi decenije.
VIDEO PRILOG: BMC
- Detalji
Po sedmi put je u organizaciji Bunjevačkog edukativnog i istraživačkog centra „Ambrozije Šarčević“ održano takmičenje u deklamovanju „Volim bunjevački“.
Okupljena dica, učenici niži i viši razreda osnovni škula, deklamovala su pismice na bunjevačkom, svi su nagrađeni aplauzima, diplomama i poklonima, dok su oni najbolji ostvarili i najvridniji plasman.
Kod niži razreda prvo misto je osvojila Milica Orčić, druga je bila Staša Stanković, dok je treće misto pripalo Petri Mezei. U konkurenciji učenika viši razreda prva je bila Anabela Stantić, druga Nađa Borović, a treća Andrea Lukačević.
Prija početka programa okupljene je pozdravila dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, koja je i darivala najbolje recitatore, a najboljima slidi i nastup na Opštinskoj smotri recitatora.
U žiriji su ove godine bili Melisa Vilov, Alisa Prćić Vukov i Nikola Stantić.
VIDEO PRILOG: BMC
- Detalji
U organizaciji Bunjevačkog omladinskog centra, UG „Bunjevačke kasine” i KUD–a „Bunjevka“ iz Subatice, u četvrtak 16. februara, održan je bunjevački običaj za „Debo četvrtak“ u prostorijama škule „Gaudeamus“.
Kako nalaže običaj na „Debo četvrtak“, na taj dan se kuvalo meso i pekli fanki, pa ko dođe bio je počašćen fankima, a pravile su se i igranke za mlade sa svirkom jel je vrime Poklada. Ilo se devet puti nuz obavezno pečene fanke, malo divenice i po koja čaša dobrog vina.
U kulturnom dilu programa učestvovali su članovi dramske grupe KUD „Bunjevka“, Stela Bukvić i Stipan Budimčević koji su čitali bećarce. Da bi ovaj događaj bio održan zaslužna za ispečene fanke bila je Marija Bošnjak iz Male Bosne.
Med prisutnim zvanica bili su pridsidnik BKC „Bajmak” Branko Pokornić, direktor NIU BIC–a Boris Bajić, odbornik Varoši Subatice Mirko Bajić ko i pridstavnici bunjevački udurženja i ustanova.
VIDEO PRILOG: BMC
- Detalji
Sićajuć se prvog javno održanog Velikog prela 1879. godine, al i uživajuć u pravima koja imaje danas u Srbiji i koja institucionalno uživaju dvadeset godina, Bunjevci su u četvrtak, 2. februara, na Marin, proslavili nacionalni praznik – „Dan Velikog prela“.
– Večerašnje Prelo pravimo povodom dvadeset godina postojanja Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. Za istoriju je to kratak period, a za ljudski život sasvim solidan. Kad se pogleda šta smo uradili za bunjevačku zajednicu, mislim da smo svi zajedno uradili tušta. Krenili smo od jedne velike nule, a stigli smo do ove večeri, u kojoj je puna sala oni koji su dali doprinos da sve ovo izgleda kako jeste. Imamo sad bunjevačke medije, bunjevački jezik u škulama, sačuvane naše običaje... Mnogi su se na početku pitali – „Ko su ti Bunjevci?“. Sigurna sam da danas, od severa do juga Srbije znaju ko su Bunjevci, pa i mnogo šire. Ono što je ostalo da se uradi jeste da sve ove temelje koje smo postavili učvrstimo, da gradimo dalje i budemo, kako smo uvik i divanili, isti ko i sve druge zajednice – istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, te je dodala:
– Iako živimo u modernom dobu, i dalje ne postoji ništa draže jednom ljudskom biću nego da sidi u društvu, da se zabavlja, i to je inicijalno bio početak prela po kućama. Mi se i dalje družimo, i kroz ta druženja pokazivamo zajednici i svima drugima da postojimo, da se borimo za identitet.
Med gostima su bili i pridstavnici Republike, Alma Rizvanović, posebna savitnica ministarke kulture i informisanja, te Milorad Veljović, izaslanik pridsidnika Republike Srbije Aleksandra Vučića.
– Srbija poštiva svaku nacionalnu manjinu, a drago mi je da taki status imaje i Bunjevci. Naša Srbija želi bit svakome prijatelj, brez obzira na nacionalnu pripadnost el viroispovist – a Bunjevci su narod koji poštiva svoju tradiciju, al i svoju državu – Srbija će se na tom odužit, Srbija je pravi primer u poštivanju svi prava, ko što je danas i Subotica primer poštivanja prava nacionalni manjina – naglasio je Veljović.
Okupljene je pozdravio i dr Milan Micić, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i informisanje, al i generalni sekretar Matice srpske, koji je Bunjevcima čestito nacionalni praznik i dodo:
– Moram izrazit i zadovoljstvo što sam med vama i što uživam u vašem gostoprimstvu u vašoj ljudskoj toplini i energiji.
Okupljene je pozdravio i Stevan Bakić, gradonačelnik Subatice. On je istako kako je u proteklom periodu lokalna samouprava imala fantastičnu saradnju sa NSBNM, te je naglasio:
– Maj 2021. godine ostaće zlatnim slovima upisan u istoriji bunjevačke zajednice i Subatice, jel je tad bunjevački jezik ravnopravno uveden u javni život Sabatice i njenih građana. Bunjevački jezik je, nuz srpski, mađarski i hrvatski, posto četvrti službeni na teritoriji naše varoši. Ako je iko to zaslužio, to je sigurno bunjevačka zajednica koja je dala ogroman doprinos Subatici, al i Srbiji. Varoš Subatica će i u budućnosti davat ogromnu podršku, pa i ovaj skup šalje poruku nigovanja bunjevačke posebnosti, i uvik ćete imat jednaka prava ko ostale nacionalne zajednice koje žive i rade na teritoriji Varoši Subatice.
Gradonačelnik je istako kako je Srbija posvećena zaštiti i unapriđenju pojedinačni i kolektivni prava nacionalni manjina, te da će tako bit i dalje.
– Lokalna samouprava je krajom 2022. godine opridelila sridstva NSBNM za rišenje jednog velikog problema – da se obezbidi adekvatan prostor za okupljanje, rad, stvaranje. Rič je o sridstvima u iznosu od 4 miliona dinara za kupovinu „bunjevačke kuće“. Želja mi je da se što prija vidimo tamo kako bismo proslavljali uspihe i rezultate vašeg rada.
Kako je to i običaj, izabrana je i najlipša preljska pisma, a žiri je ovoga puta nagradio stihove pisme „Nek se divani“, Alise Prćić Vukov. Prisutni su mogli uživat i u tradicionalnom izboru najlipše prelje, a prijavilo se petnajst kandidatkinja. Kroz saradnju stručnog žirija i gostivi prela za najlipšu je izabrana Sara Švraka, prva pratilja je bila Milica Saulić, a druga Martina Vojnić Hajduk.
– Velika mi je čast što sam izabrana za najlipšu prelju. Nisam ovo očekivala, sad se osićam sjajno, prilepo, al i zbunjeno – istakla je Sara Švraka, inače i članica Kulturno-umetničkog društva železničara „Bratstvo“.
VIDEO PRILOG: BMC
Strana 1 od 99
- Vi ste ovde:
-
Početak
- Naslovna
